Europska banka za obnovu i razvoj (EBRD) izvijestila je u srijedu o rekordnim ulaganjima u projekte privatnog sektora u Hrvatskoj tijekom 2022. godine koja su iznosila 297 milijuna eura, uz sve veći fokus na dekarbonizaciju i financiranje "zelenih" projekata.

EBRD je uložio 297 milijuna eura u hrvatsko gospodarstvo 2022. godine, što je rekordna ulagačka godina u privatni sektor. Ta ulaganja iznose 82 posto ukupnih godišnjeg ulaganja EBRD-a lani u Hrvatskoj, kaže se u EBRD-ovom priopćenju i dodaje da je većina sredstava, 63 posto, usmjerena u projekte tranzicije u zeleno gospodarstvo.

"Hrvatska se tijekom protekle godine suočila s nekoliko lokalnih i globalnih izazova. Pojačali smo naš angažman kroz financiranje i savjetovanje kako bismo podržali tvrtke i zemlju u cjelini", izjavila je direktorica EBRD-a i šefica ureda za Hrvatsku Victoria Zinchuk.

"U 2022. godini pokrenuli smo niz važnih inicijativa za podršku hrvatskoj brzorastućoj start-up zajednici i tehnološkoj industriji", dodala je.

EBRD-ovo financiranje privatnog sektora u Hrvatskoj u 2022. uključivalo je 57 milijuna eura za proizvodnju obnovljive energije.

Otprilike 43 milijuna eura od toga je posuđeno tvrtkama Taaleri Energia i ENCRO Kunovac JV, za prvi projekt obnovljivih izvora energije u zemlji izvan sheme subvencija za obnovljive izvore.

Tim projektom EBRD financira izgradnju i rad dviju kopnenih vjetroelektrana u zadarskoj regiji, zajedničkog ukupnog kapaciteta 111 megavata, dovoljnog za napajanje 85 tisuća kućanstava.

EBRD je pored toga osigurao zajam od 35 milijuna eura trgovačkom lancu Studencu za financiranje njegovog širenja, uključujući akviziciju maloprodajnih trgovaca hranom Pema i Lonie.

Zajam EBRD-a također je pomogao poboljšati politiku uključivanja i održivosti Studenca, posebice zapošljavanje ukrajinskih izbjeglica.

Tijekom 2022. EBRD je uložio u niz inovativnih financijskih instrumenata. To uključuje ulaganje 10 milijuna eura u prvu hrvatsku "održivu" obveznicu koju je izdala grupa Meritus ulaganja (M+).

U financijskom sektoru, EBRD je uložio 60 milijuna eura u prvu održivu obveznicu koju je izdao RBA, te je nastavio davati kredite UniCredit Leasingu Hrvatska, od 25 milijuna eura, i Raiffeisen Leasingu Hrvatska od 15 milijuna eura, za daljnje kreditiranje lokalnih malih i srednjih poduzeća. To uključuje financiranje zakupa zelene opreme i tehnologija u komercijalnom sektoru.

EBRD je podržao RBA-ovu prvu sintetičku sekuritizaciju u zemlji, istovremeno pružajući 26 milijuna eura kreditne zaštite u obliku nepokrivenog financijskog jamstva.

Transakcija pokriva kreditni portfelj uspješnih malih i srednjih poduzeća i drugih tvrtki vrijedan oko 366 milijuna eura.

U javnom sektoru, EBRD je osigurao zajam od 50 milijuna eura Gradu Zagrebu za potporu javnim komunalnim poduzećima.

Grad Karlovac postao je drugi hrvatski grad koji je pristupio EBRD-ovom Programu zelenih gradova, budući da je banka zajedno s EU-om, sufinancirala sveobuhvatnu obnovu gradske toplinske mreže, zamjenu zastarjelih vrelovoda i šahtova te poboljšanje cjelokupnog učinkovitost toplinske distribucijske mreže.

EBRD-ovi lokalni i međunarodni savjetodavni projekti s hrvatskim malim i srednjim poduzećima financirani su donatorskom potporom Europskog investicijskog savjetodavnog centra i EBRD-ovog fonda za mala poduzeća (Small Business Impact Fund).

Upravni odbor banke sljedećih će tjedana raspravljati o novoj strategiji EBRD-a za Hrvatsku za razdoblje 2023.- 2028. godine, s fokusom na gospodarsku konkurentnost, otpornost i zelenu tranziciju, kaže se u priopćenju u kojem se podsjeća da je EBRD do sada u Hrvatsku investirao četiri i pol milijarde eura.