Ulaganja Europske banke za obnovu i razvoj (EBRD) u tranzicijska gospodarstva dosegnula su prošle godine rekordnu razinu kako bi se ublažio utjecaj snažnog odljeva kapitala i smanjenog bankovnog kreditiranja, izvijestili su u srijedu iz EBRD-a.

EBRD je prošle godine u tranzicijska gospodarstva uložio ukupno 9,4 milijarde eura, u odnosu na 8,9 milijardi eura uloženih u 2014. Povećanje dovode u vezu s najsnažnijim odljevom kapitala iz te skupine zemalja od početka financijske krize 2008. godine i s nastavljenim padom bankovnog kreditiranja u čitavom nizu zemalja.

"EBRD je ostvario jako impresivan rezultat, prkoseći jako teškom uvjetima za poslovanje", zaključio je u izvješću bančin čelnik Suma Chakrabarti.

Ukupno je banka prošle godine financirala 381 pojedinačni projekt u tridesetak zemalja u kojima posluje. Kao poseban uspjeh izdvajaju 2,3 milijarde eura sindiciranih kredita komercijalnih banaka za financiranje projekata, što je njihov najveći iznos od početka krize.

Očekuju da će 2015. godinu zaključiti s neto dobiti od oko 800 milijuna eura. Godinu ranije zaključili su s gubitkom od 600 milijuna eura zbog ekonomske slabosti u Rusiji i Ukrajini.

Turska primila najveći iznos ulaganja

Turska je u 2015. zadržala poziciju zemlje koja je privukla najveći iznos EBRD-ovih ulaganja, od ukupno 1,9 milijardi eura. U godini ranije uložili su 1,4 milijarde eura. Na drugom je mjestu Ukrajina s nešto manje od milijardu eura.

U banci napominju da prošle godine prvi puta nisu financirali nijedan novi projekt u Rusiji, koja je svojedobno privlačila najviše njihovih ulaganja.

Navode također da su prošle godine prvi puta ulagali u Grčku, u kojoj će poslovati u ograničenom vremenskom razdoblju, do 2020. godine. Ulaganja su bila usmjerena na stabilizaciju financijskog sektora, kroz kupovinu dionica četiri vodeće banke u ukupnoj vrijednosti 250 milijuna eura.

Snažno su porasla i ulaganja u Kazahstan, na 708 milijuna eura, sa 576 milijuna eura u godini ranije.  

EBRD je značajno povećao i ulaganja u regiju središnje Azije u cjelini, na rekordnih 14 milijardi eura, te u zemlje južnog i istočnog Mediterana, navode u banci.

Ujedno najavljuju da i u novoj 2016. očekuju ekonomske izazove, očitovane u sniženim globalnim prognozama na početku godine i u kontinuirano niskoj razini cijena robe i energije, koje će nastaviti pritiskati značajne proizvođače sirovina u skupini tranzicijskih gospodarstava.

Najavljuju da će "kontinuiran visoku razinu financijskog angažmana dopuniti pojačanom podrškom reformama koje bi trebale poboljšati opću investicijsku klimu".