Reforme poduprte ulaganjima u zelenu i digitalnu infrastrukturu te ljudski kapital mogu uvelike podići, čak i udvostručiti, potencijal za rast gospodarstva u nekim državama članicama EU-a do 2030. godine, tvrdi se u izvješću Svjetske banke.

U najnovijem izdanju redovnog ekonomskog izvješća Svjetske banke za EU „Ostvarivanje potencijala nakon negativnih šokova" razmatra se na koji način neke države članice EU-a mogu broditi kroz burna ekonomska vremena kako bi potaknule dugoročni gospodarski rast i inkluziju slijedom pandemije, aktualnog sukoba u regiji i krize izazvane porastom troškova života.

„Dva uzastopna šoka koji su uslijedili u kratkom roku ugrožavaju oporavak EU-a", izjavila je Gallina A. Vincelette, regionalna direktorica Svjetske banke za države članice Europske unije.

„Pandemija je ispraznila državne proračune, a rat u Ukrajini stavlja vlade pred teške izazove visoke inflacije, niske stope rasta i krize izazvane rastom troškova života, koja najteže pogađa najosjetljivije građane. Međutim, u nevolji leži i prilika. U takvim okolnostima, najbitnije je jačanje institucija i bolje upravljanje radi provedbe zahtjevnih reformi kako bi se osigurao uključiv, zelen i otporan rast gospodarstva", dodala je.

Mnoga gospodarstva zemalja članica EU-a oporavila su se na pretpandemijske razine rasta, doduše neujednačenim tempom.

Nakon pada od 5,9 posto u 2020. godini, rast gospodarstva u 27 članica EU-a u 2021. se godini popeo na 5,3 posto, što je dosad najsnažniji zabilježeni oporavak nakon recesije.

Najvećim dijelom, pokretač ovog preokreta bilo je popuštanje pandemijskih ograničenja koje je potaknulo potražnju, dok su na ruku oporavku išle i dosad neviđene mjere potpora, povećana prilagodba i visoka stopa procijepljenosti.

Svjetska banka u svom izvješću preporučuje da vlade iskoriste ovaj ohrabrujući povratak na pozitivne stope rasta kao odskočnu dasku za potpuni oporavak.

U tom kontekstu, reforme koje se podupire provedbom nacionalnih planova oporavka i otpornosti (NPOO-va) državama članicama pružaju dobro polazište za prevladavanje ograničenja.

„Oslabljena tržišta rada, kreditna kontrakcija, poremećeni lanci opskrbe i usporene inovacije pokazuju kako kriza može poništiti dugogodišnji rast dohotka", kazala je Vincelette.

„No, postoji nada da bi situacija mogla krenuti u pravom smjeru budu li države oprezno investirale, odredile cjeloživotno učenje kao prioritet i uklanjale ulazne prepreke za poduzeća i trgovinu, uz poticanje jače konkurencije. Stavljanje jačeg naglaska na zelenu tranziciju državama članicama EU-a pruža sjajnu priliku da prekinu vezu između rasta gospodarstva i narušavanja okoliša te krenu u smjeru veće održivosti", dodala je.

Pozitivan utjecaj tih reformi na Hrvatsku

U izvješću se navodi da bi, dugoročno gledano, veća ulaganja zajedno s reformama, kao što su porast stope sudjelovanja na tržištu rada, integracija radnika migranata, jačanje institucija i bolji obrazovni ishodi, mogla dovesti do povećanja potencijalnog outputa.

Ako ove reforme budu provedene, potencijal rasta gospodarstva do kraja desetljeća mogao bi u Poljskoj i Rumunjskoj uvelike premašiti rezultate iz prethodnog desetljeća, dok bi Bugarska i Hrvatska mogle ostvariti rast po stopi dvostruko višoj od one iz trenutačnog osnovnog scenarija.

Reformama bi se prosječni potencijalni rast do 2030. godine povisio na 4,6 posto u Bugarskoj, 3,5 posto u Hrvatskoj, 4 posto u Poljskoj i 5,2 posto u Rumunjskoj.

Poduzimanjem ambicioznih reformi, te države članice EU-a krenule bi putem bržeg približavanja prosječnom dohotku po glavi stanovnika EU-a i poništile bi negativne posljedice pandemije i rata.

U nedavno objavljenoj publikaciji „Svjetski gospodarski izgledi",

Svjetska banka predviđa da će rast svjetskog gospodarstva oslabiti s 5,7 posto u 2021. godini na 2,9 posto u 2022., što je znatno niže od 4,1 posto koliko je prognozirano u siječnju 2022.

Posljedica je to poremećaja gospodarskih aktivnosti, investicija i trgovine uzrokovanih ratom u Ukrajini u kratkoročnom razdoblju te u uvjetima slabljenja akumulirane potražnje i prestanka fiskalnih mjera potpore i mjera prilagodbe monetarne politike.