Sindikati su prikupili ukupno 748.624 potpisa, dvostruko više od potrebnog broja, pa je Ministarstvo uprave tražilo od Državnog zavoda za statistiku provjeru potpisa samo na uzorku.

Sabor sada ima dvije opcije - ili raspisati referendum ili poslati pitanje na ocjenu ustavnosti.

Sabor može raspisati referendum ako smatra da su ispunjene pretpostavke za to, a ako smatra da pitanje nije u skladu s Ustavom, može od Ustavnog suda tražiti da to ocijeni. Ustavni sud ima rok od 30 dana da odluči jesu li se ispunili uvjeti za raspisivanje referenduma, s time da taj rok može produljiti bude li tražio očitovanja nadležnih tijela, izračune i mišljenja ustavnopravnih stručnjaka - objašnjava Jutarnjem listu sugovornik s Ustavnog suda.

Dodaje da bi cijeli taj proces mogao trajati najviše dva mjeseca budu li se tražila mišljenja stručnjaka, a ako ne budu, Ustavni će sud u roku od mjesec dana donijeti odluku.

Budu li na Ustavnom sudu tražili mišljenja stručnjaka i to potraje dva mjeseca, a ako pitanje bude u skladu s Ustavom te Vlada ne udovolji zahtjevu sindikata, na referendum bismo mogli ići najkasnije za tri mjeseca. Naime, nakon objave o raspisivanju referenduma do dana održavanja ne smije proći manje od 20 ni više od 40 dana, pa bismo u tom slučaju na referendum mogli ići najkasnije 25.12., što je malo vjerojatno jer se predsjednički izbori održavaju najvjerojatnije 22. 12.

Odluku o tome hoće li se zahtjev uputiti Ustavnom sudu donosi Sabor na plenarnoj sjednici nakon što o tome odluči Odbor za Ustav, a HDZ-ova parlamentarna većina, doznajemo od predsjednika Kluba zastupnika HDZ-a Branka Bačića, to će i napraviti. Bačić za Jutarnji pojašnjava da će to napraviti zbog mišljenja pojedinih ustavnopravnih stručnjaka da pitanje nije u skladu s Ustavom jer zadire u državni proračun o kojem odlučuje Sabor, ali i zbog novog Zakona o referendumu koji se planira donijeti.

Bilo bi dobro da Sabor prije raspisivanja referenduma traži mišljenje Ustavnog suda jer pitanje značajno zadire u proračun i gospodarska pitanja o kojima odlučuje Sabor na prijedlog Vlade, o čemu upozoravaju neki ustavnopravni stručnjaci, a s druge strane, s obzirom na to da ćemo mijenjati i Zakon o referendumu, zakonodavcu će puno pomoći stav suda o tome što može biti predmet referenduma, a što ne - pojašnjava Bačić.

Odluku o tome, nastavlja, donijet će Sabor nakon rasprave, ali vjeruje da bi to bilo dobro.

Ako sud kaže da je pitanje u skladu s Ustavom, idemo na referendum, ali neovisno o tome Vlada će voditi razgovore sa sindikatima da se nađe rješenje kako bi se izbjegao referendum jer je mirovinska reforma kvalitetna i bilo bi dobro da se postigne dogovor - poručuje Bačić.

Naime, vladajući će napraviti sve da se referendum izbjegne, posebno zato što bi se događao uoči predsjedničkih izbora i nikako nije dobra tema u kampanji. Premijer Plenković bi u slučaju uspješnog referenduma, koji bi bio uperen i protiv Vlade, ispao veliki gubitnik, pa bi ovako barem ublažio štetu kad bi se spasio barem dio reforme koju je pohvalila i Europska komisija, i to tako da se odustane samo od najspornijeg dijela, a to je rad do 67.

No, sindikati poručuju da se može samo raspisati referendum ili udovoljiti svim njihovim zahtjevima.

Ti potpisi sada pripadaju građanima, njih više od 700.000, a ne nama, i mi ne možemo pregovarati. A što se tiče Ustavnog suda, to je političko tijelo i depandansa vlasti i budu li oni o tome odlučivali, znamo kakva će biti odluka, a onda ćemo i mi znati odgovoriti na sindikalne akcije - poručuje Vilim Ribić, jedan od čelnika inicijative.

Ipak, kaže da je moguće da se referendum i ne održi.

Za referendum je potpisalo 20% biračkog tijela, s toliko glasova HDZ dobiva izbore. Ako Vlada pristane na sve naše zahtjeve, nema potrebe za referendumom. Ako žele uštedjeti novac, neka poslušaju što je 700.000 ljudi reklo, a ne da muljaju s Ustavnim sudom. Time bi i Plenković dobio bodove i ne bi ispao gubitnik - poručuje Ribić.

Da treba pregovarati sa sindikatima i izbjeći referendum, smatraju i koalicijski partneri. Tako čelnik HSLS-a Darinko Kosor kaže da su podržali reformu jer je dobra, ali da treba poštovati volju birača. On se, pak, zalaže za izmjenu zakona tako da se omogući rad do 67. godine samo onima koji to žele, po uzoru na neke skandinavske modele.

Arsen Bauk, šef Kluba zastupnika SDP-a, kaže da će vladajući morati obrazložiti zašto misle da pitanje nije u skladu s Ustavom, a njegov je dojam da neće pronaći razlog zbog kojeg to mora ići na Ustavni sud.

Ustavnopravna stručnjakinja Sanja Barić, koja smatra da bi pitanje moglo biti protuustavno, pojašnjava da bi odluka donesena na referendumu koji raspiše predsjednica ili Sabor bila obvezujuća najmanje godinu dana i ne bi se mogla mijenjati, a kod referenduma koji traži narodna inicijativa to nije definirano, pa bi se postavilo pitanje može li se takva odluka mijenjati samo referendumom ili i u Saboru.

Stvar je onda tumačenja koliko dugo takva odluka obvezuje i kako se može mijenjati. To je ogroman problem i treba hitno mijenjati Zakon o referendumu - poručuje Barić.