Ministar financija Slavko Linić danas je izjavio kako Vladine smjernice za rebalans proračuna vezane uz primjenu procedure prekomjernog deficita, predviđaju povećanje proračunskih prihoda za 4,7 milijardi kuna, a smanjenje rashoda za 3,6 milijardi kuna, na što je oštro reagirala saborska oporba, dok poslodavci i pojedini analitičari zamjećuju da su mjere usmjerene na prihodnu stranu, uz zamjerku da nedostaju veći zahvati na rashodnoj strani i prave reforme.

Linić: prihodi veći 4,7 milijardi, a rashodi manji 3,6 milijardi kuna

Prihodi državnog proračuna u ovoj godini trebali bi rebalansom biti povećani za 4,7 milijardi kuna, dok bi rashodi trebali biti smanjeni za 3,6 milijardi kuna, izvijestio je na današnjoj konferenciji za novinare ministar financija Slavko Linić koji je za 2016. godinu najavio poreze na nekretnine, kamate na štednju i kapitalnu dobit.

Smjernice za ovu godinu predviđaju povećanje prihoda prebacivanjem zaposlenih s beneficiranim radnih stažem (vojska, policija i vatrogasci) iz drugog u prvi mirovinski stup, u ovoj godini se taj efekt procjenjuje na oko 2,8 milijardi kuna, a uz uplate za ovu godinu od oko 400 milijuna kuna ukupan efekt te mjere bio bi 3,2 milijarde kuna.

Veći se prihodi očekuju i od oporezivanja dobitaka od igara na sreću za oko 300 milijuna kuna, od povećanja koncesijskih naknada oko 200 milijuna te oko milijardu kuna od povlačenja dobiti iz javnih poduzeća i viška sredstava na računima ustanova.

Na rashodnoj strani ovogodišnjeg proračuna najavio je smanjivanje rashoda za zaposlene, materijalnih rashoda, subvencija, dodatne uštede u zdravstvu te preispitivanje nekih kapitalnih i ostalih rashoda.

Kod rashoda, oni za zaposlene trebali bi biti manji za 370 milijuna kuna, materijalni rashodi za 1,3 milijarde kuna, subvencije za 550 milijuna kuna. Dodatnim uštedama u zdravstvu dobilo bi se još 600 milijuna kuna, uštedama kod kapitalnih rashoda 455 milijuna kuna, a ostalih rashoda 320 milijuna kuna.

Smanjiti će se masa za plaće i pojačati kontrola dodataka na plaću. "Smanjuje se masa plaća, pojedinačna plaća se ne dira, problem su dodaci na plaće i to treba nadzirati", rekao je Linić.

Uštede na rashodovnoj strani imaju utjecaj na gospodarski rast zbog smanjenja državne i osobne potrošnje, pa Vlada korigira gospodarski rast u ovoj godini, vjerojatno na 0,2 posto, kaže Linić (s 1,3 posto predviđenih kod donošenja proračuna). Vlada procjenjuje da će proračunski deficit u ovoj godini iznosti 4,6 posto BDP-a.

Napominjući kako Europskoj komisiji treba pokazati da se ne radi o jednokratkom povećanju prihodnih stavki Linić je najavio i mjere za 2015. i 2016. godinu, pa je tako najavio da se u 2016. od poreza na nekretnine očekuje 1,5 milijardi kuna, dok bi porez na kamate i na kapitalnu dobit donijeli po 400 milijuna kuna.

HUP: u Vladinim mjerama nedostaju prave reforme

U Hrvatskoj udruzi poslodavaca (HUP) ocijenjuju kako su Vladine mjere usmjerene na prihodovnu stranu proračuna, umjesto na rashodovnu te kako nedostaju prave reforme.

Kada se pogleda odnos prihodovne i rashodovne strane, vidi se da se više očekuje od strane prihoda, iako smo, kroz iskustva drugih zemalja, napominjali da je puno veći efekt na rashodovnoj strani prilagodbe nego na prihodovnoj, izjavio je za Hinu glavni direktor HUP-a Davor Majetić komentirajući Vladine smjernice.

Drugi mirovinski stup, koji se dira vezano za beneficirani radni staž i mirovine, je najmanja šteta koja se mogla dogoditi i to nije tako problematično, ocjenjuje Majetić dodajući i kako dobit javnih poduzeća također nije velik problem.

Ono što upada u oči i što zabrinjava je 200 milijuna kuna koje dolaze iz povećanja koncesija, a Majetić smatra kako će povećanje koncesija najviše negativno utjecati na potencijal rasta gospodarstva.

Vezano uz najavu uvođenja poreza na kamate na štednju, kapitalnu dobit i nekretnine u 2016. Majetić je rekao kako se opet ide na povećanje prihoda države. Najave za 2016. su da će se opet povećavati prihodi, a o rashodima ima vrlo malo najava, rekao je.

Grbavac: zahvatom u drugi mirovinski stup ne narušavaju se ničija prava

Prebacivanje zaposlenih s beneficiranim radnih stažem iz drugog u prvi mirovinski stup je jako dobro i bezbolno rješenje koje sve zadovoljava i ne narušava ničija prava, ocijenio je Damir Grbavac, predsjednik Udruženja društava za upravljanje mirovinskim fondovima pri Hrvatskoj gospodarskoj komori.

"Mirovinski sustav kao takav ostaje nedirnut, ostaje mogućnost da se razvije i ne dira se u ničija mirovinska prava", istaknuo je Grbavac.

Članovi obveznih mirovinskih fondova s beneficiranim radnim stažom (vojska, policija, vatrogasci) i tako moraju, sukladno zakonu, u trenutku umirovljenja prenijeli svoja sredstva u prvi mirovinski stup i primati mirovinu samo iz prvog mirovinskog stupa. Ovime se zapravo samo ispravlja jedna mala greška u sustavu, kazao je Grbavac, naglasivši da to neće utjecati na buduće mirovine tih radnika.

Iako će, kako je kazao, taj potez u određenom dijelu umanjiti imovinu obveznih mirovinskih fondova i ulaz tekućih doprinosa, neće značajnije utjecati na njihovo poslovanje.

Smatra, međutim, da se nakon ovog zahvata više ne bi trebalo dirati u drugi mirovinski stup čija je vrijednost 17 posto godišnjeg BDP-a Hrvatske.

Sindikati: Vlada nema gospodarsku strategiju

Po mišljenju sindikalnih čelnika Vladine mjere pokazuju da ona nema gospodarsku stretegiju.

"Vlada nema nikakvu gospodarsku strategiju i ne zna kako pokrenuti gospodarstvo nego gleda kako će pokrpati rupe", rekao je predsjednik Krešimir Sever iz NHS-a.

Najava kako će se smanjivati masa za plaće, ali ne i pojedinačne plaće, za Severa je manipuliranje činjenicama koje same za sebe ne stoje. "Jasno je, ako se udari na plaće zaposlenih u državnim i javnim službama, da će to za njih značiti smanjenu kupovnu moć koja je ionako vrlo mala, a to će se povratno odraziti i na samo gospodarstvo", ustvrdio je.

"Vlada je konačno rekla da je car gol", poručio je Mladen Novosel (SSSH). Napokon su, kaže, priznali da u nešto više od dvije godine nema gospodarskog rasta, nema punjenja proračuna na prihodovnoj strani.

Oporba kritički o smjernicama

Saborski zastupnik HDZ-a Ivan Šuker ustvrdio je kako je Vlada smjernicama za rebalans proračuna prešutno priznala da dosad nije napravila ništa, a za najavljene mjere za smanjenje deficita proračuna rekao je da su "ništa".

Predstojeći rebalans proračuna nije posljedica neke strukturne reforme, nije posljedica nečega što je Vlada promijenila, a to će vjerojatno prepoznati i Europska komisija, smatra Šuker.

Za Laburista Dragutina Lesara najavljeno oduzimanje dijela dobiti iz državnih tvrtki znači smanjenje investicijskog potencijala. Ako doista žele da javna poduzeća ostvare investicije u ovoj godini od najavljenih 12,4 milijarde, uzimanje njihove dobiti znači smanjenje investicijskog potencijala, a kod kreditnog zaduženja veću kamatu za te iste kredite koje će javna poduzeća očito morati uzeti. To je najgora mjera koju misle napraviti, ustvrdio je Lesar.

U vezi prebacivanja mirovina po posebnim uvjetima iz II. u I. stup podsjeća kako je prilikom nastajanja II. mirovinskog stupa bilo planirano da je on samo za starosne mirovine.

"Na prijevaru su u njega naknadno uvučeni i oni korisnici osiguranja koji mirovine stječu po posebnim propisima i do današnjeg dana njima mirovine iz drugog stupa prilikom odlaska u mirovinu nisu isplaćivane ni obračunavate, nego je njihov uplaćeni doprinos u trenutku odlaska u mirovinu bio povučen u generacijsku solidarnost", rekao je.

Lovrinčević: na rashodovnoj strani kozmetički zahvati, prave reforme izostaju

Željko Lovrinčević s Ekonomskog instituta Zagreb ocjenjuje kako su vladine mjere za smanjenje proračunskog deficita usmjerene na prihodovnu stranu proračuna, dok se na rashodovnoj strani najavljuju samo kozmetički zahvati, a prave reforme izostaju.

Na rashodnoj se strani predlaže tek nešto sitno ušteda na zaposlenima, zdravstvu i slično, a u principu na rashodnoj strani nema bitnih reformi, radi se o pukom grebanju po dnu, kazao je Lovrinčević.

Istaknuo je i kako prebacivanje akumuliranih sredstava zaposlenih s beneficiranim radnih stažem iz 2. u 1. mirovinski stup, nije tekući prihod, odnosno da to niti Europska komisija neće priznati kao smanjivanje deficita.

Za planirano povlačenje dobiti iz javnih poduzeća pak smatra da će ta poduzeća ostaviti bez sredstava za samofinanciranje, odnosno da će ih natjerati na zaduživanje.

"Mjere na rashodnoj strani zapravo su nekakvi kozmetički zahvati, dok je za 2016. ostavljeno nekoj novoj vladi da uvede cijeli skup novih poreza zato jer se tada više neće imati što trošiti. A ja se bojim da će i ta nova vlada odgovorit na isti način, odnosno da će reći da neće uvoditi nove poreze nego će 2016. smanjiti izdvajanja za drugi mirovinski stup, a to bi u tom trenutku zapravo značilo rušenje mirovinske reforme", zaključio je Lovrinčević.

Novotny: Vladine mjere moraju biti hrabrije i odlučnije

Mjere Vlade moraju biti neusporedivo hrabrije i odlučnije od onih koje predlaže, ocjenjuje ekonomski analitičar Damir Novotny.

Napominje kako danas, nakon šest godina krize u EU i Hrvatskoj znamo da se na ekonomski oporavak mora reagirati vladinim snažnim fiskalnim prilagodbama (smanjivanje rashoda i strukturnim reformama) te snažnim intervencijama, rasterećenjem i snažnijim transferima prema privatnom sektoru (malim i srednjim poduzećima i kućanstvima) koja će povećati investicijsku aktivnost i domaću potražnju.

Smatra da bi fiskalni alati, kojima bi se zaustavili negativni ekonomski trendovi i pokrenuo rast, morali imati snagu najmanje u visini od 5 posto BDP-a godišnje u iduće tri godine, a to znači uštede od oko 15 milijardi kuna godišnje. Takve uštede bi se morale usmjeriti u privatni sektor. Mjere koje Vlada predlaže jednostavno nemaju tu snagu, moraju biti neusporedivo hrabrije i odlučnije, zaključuje Novotny.