Hrvatski je robni izvoz u prvih deset mjeseci 2015. godine, iskazan u kunama, porastao za 11,6 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje, dok je uvoz rastao za 6,5 posto, pokazuju u četvrtak objavljeni privremeni podaci Državnog zavoda za statistiku (DZS).

Prema tim podacima, stope rasta izvoza i uvoza blago su povišene u odnosu na prve podatke DZS-a objavljene prošlog mjeseca, a prema kojima je robni izvoz u prvih deset mjeseci rastao za 10,8 posto, a uvoz za 5,7 posto.

Po najnovijim podacima DZS-a, u razdoblju od siječnja do kraja listopada 2015. godine Hrvatska je izvezla roba u vrijednosti 72,6 milijardi kuna, a uvezla u vrijednosti 117,7 milijardi kuna. Deficit robne razmjene tako je za prvih deset lanjskih mjeseci iznosio 45,1 milijardu kuna, što je u odnosu na isto razdoblje prethodne godine 0,8 posto manje. 

Pokrivenost uvoza izvozom za desetomjesečno razdoblje lani iznosi 61,7 posto.

Iskazan u eurima, hrvatski robni izvoz u prvih je deset mjeseci prošle godine iznosio 9,5 milijardi eura i bio 11,7 posto veći nego u istom razdoblju 2014. godine, dok je uvoz istodobno povećan za 6,6 posto, na 15,45 milijardi eura. Deficit je iznosio 5,9 milijarde eura i bio za 0,7 posto manji nego lani.

I nadalje je najvažnije tržište za hrvatske proizvode Europska unija, na koju se odnosi 66,4 posto robnog izvoza. U prvih deset mjeseci prošle godine u zemlje članice EU-a izvezeno je, naime, roba u vrijednosti 6,33 milijarde eura, što je 16,2 posto više u odnosu na izvoz iz prvih deset mjeseci 2014., dok je istodobno uvoz iz tih zemalja porastao 9,9 posto, na 12 milijardi eura.

Izvoz u zemlje CEFTA-e u istom je razdoblju pao za 2,3 posto, na 1,7 milijardi eura, uz istodobni rast uvoza za 10,6 posto, na 848,36 milijuna eura.

Pojedinačno, najznačajniji vanjskotrgovinski partner Hrvatske je Njemačka s ukupnom vrijednosti robne razmjene višom od 3,45 milijardi eura, dok su najznačajnija izvozna tržišta Italija i Slovenija.

U Italiju je u prvih deset mjeseci 2015. izvezeno roba u vrijednosti 1,27 milijardi eura, što je 6,5 posto više na godišnjoj razini, dok je uvoz roba iz te zemlje porastao za 0,6 posto, na 2,04 milijarde eura.

Izvoz u Sloveniju je povećan za 20 posto, na 1,17 milijardi eura, dok je uvoz iz te zemlje povećan za 5,5 posto, na 1,65 milijardi eura.

Po vrijednosti izvoza slijedi Njemačka, u koju je iz Hrvatske do kraja lanjskog listopada izvezeno roba za 1,08 milijardi eura ili 11,9 posto više, uz istovremeni porast uvoza za 8,7 posto, na 2,37 milijardi eura.

Među djelatnostima sa značajnijim udjelima u ukupnom robnom izvozu, najveći postotni rast statistika bilježi kod brodogradnje, za 186,5 posto, na 377 milijuna eura. 

Rast izvoza ostvarila je i proizvodnja prehrambenih proizvoda, za 16 posto, na 752,25 milijuna eura.

Znatne stope rasta izvoza bilježe proizvodnja motornih vozila, prikolica i poluprikolica, za 40,8 posto, na 287,4 milijuna eura, potom farmaceutska industrija, za 29 posto, na gotovo 441 milijun eura, pa proizvodnja kože i srodnih proizvoda za 28,4 posto, na 327,3 milijuna eura, a značajno je rastao i izvoz poljoprivrede, šumarstva i ribarstva - za 23,7 posto, na 429,7 milijuna eura.

Istodobno, izraženiji pad izvoza iskazan je u proizvodnji rafiniranih naftnih proizvoda, za 15,2 posto, na 712,8 milijuna eura, kao i proizvodnji metala, za 24,6 posto, na 254,8 milijuna eura.