Ove godine hrvatsko gospodarstvo bi trebalo rasti 3,4 posto, stopa zaposlenosti trebala bi se povećati za oko 1,5 posto, a inflacija bi mogla iznositi 6,1 posto zbog rasta cijena energije i hrane, procjene su Europske komisije u proljetnim ekonomskim prognozama.

"Unatoč nesigurnosti, rast ostaje snažan. Nakon snažnog oporavka 2021., ove se godine očekuje skromniji rast, ali koji je i dalje solidan budući da je izravna izloženost hrvatskog gospodarstva učincima ruske agresije na Ukrajinu ograničena", navodi Komisija.

Komisija je smanjila procjenu rasta hrvatskog gospodarstva u odnosu na zimske prognoze objavljene 10. veljače kada je procjenjivala da će BDP ove godine rasti za 4,8 posto. Što se tiče procjene rasta za sljedeću godinu, Komisija je zadržala raniju prognozu o rastu od tri posto.

Nakon snažnog oporavka 2021. kada je BDP rastao 10,2 posto, procjenjuje se da će ove godine rasti za 3,4 posto uglavnom zahvaljujući domaćoj potražnji, dok se očekuje da će tržište radne snage ostati dinamično s rastom zaposlenosti od oko 1,5 posto u ovoj godini, navodi Komisija.

Očekuje se da će inflacija ove godine iznositi 6,1 posto koliko se očekuje i u eurozoni, dok bi sljedeće godine trebala pasti na 2,8 posto.

Komisija je prije ruske agresije na Ukrajinu predviđala dug i snažan oporavak, ali je rat donio nove izazove u trenutku kada se europsko gospodarstvo oporavilo od posljedica pandemije koronavirusa. Stoga je Komisija smanjila procjene rasta za europska gospodarstva a povećala procjene za inflaciju.

U izvješću za Hrvatsku, Komisija navodi da bi fiskalni paket koji je vlada donijela i koji uključuje izravne transfere kućanstvima i malim i srednjim poduzećima te smanjenje neizravnih poreza, trebao ublažiti učinak rasta cijena na raspoložive dohotke i korporativne profite. Unatoč fiskalnim poticajima gospodarstvu, očekuje se da će se ključne brojke nastaviti poboljšavati pa se previđa smanjenje proračunskog deficita na 1,8 posto i udjela javnog duga u BDP-u na oko 73 posto do 2023. godine.

Komisija predviđa da će ove godine privatna potrošnja rasti za 2,4 posto, manje od prethodnih prognoza, zbog rasta cijena i nesigurnosti, što poveća štednju iz opreza.

S druge strane, provedba nacionalnog plana za oporavak i otpornost i ubrzanje obnove nakon potresa trebali bi potaknuti rast investicija na 6,5 posto, unatoč rastu cijena materijala, uskih grla u dobavnim lancima i povećanju sigurnosti.

Državna potrošnja trebala bi nastaviti davati pozitivan doprinos s očekivanom rastom od oko 2,5 posto.

Na izvoz roba mogla bi utjecati slabija potražnja u glavnim trgovinskim partnerima, ali bi stopa rasta trebala ostati solidna, na oko 5 posto. Izvoz usluga će rasti zahvaljujući turizmu koji se približava pretkriznim razinama.

Očekuje se rast uvoza u skladu s rastom potražnje za finalnim proizvodima.

Kao negativne rizike za ove prognoze, Komisija ističe globalnu nesigurnosti i rast cijena robe što može utjecati na domaću i vanjsku potražnju. S druge strane, pozitivni rizici su predviđeno uvođenje eura, što bi moglo pozitivno utjecati na investicije i trgovinu, a investicije i reforme predviđene nacionalnim planom za oporavak i otpornost mogli bi ubrati potencijalni rast gospodarstva.

Nezaposlenost, koja je 2021. godine dosegnula 7,6 posto, trebala pasti ispod 6,5 posto do kraja 2023. godine.