Hrvatsko gospodarstvo nastavilo je rasti i u prvoj polovici ove godine, unatoč rastu inflacije i riziku od stagflacije u Europi, stoga analitičari Raiffeisenbank Austria (RBA) u cijeloj 2022. očekuju rast BDP-a od 3,9 posto, a godinu dana kasnije usporavanje na 3 posto.

Nakon skoka bruto domaćeg proizvoda (BDP) u prošloj godini za više od 10 posto, rast je nastavljen i u prvoj polovici ove godine.

„Rast je široko rasprostranjen te predvođen domaćom potražnjom, dok pozitivne učinke izvoza umanjuje istovremeno snažan rast uvoza. Razvidan je solidan rast uslužnog sektora, koji na krilima akumulirane štednje i pozitivnih očekivanja turističkog sektora uspijeva ublažiti usporavanje gospodarske aktivnosti u ostalim područjima", navodi se u priopćenju RBA, objavljenom u srijedu.

Realni sektor suočava se sa sve većim troškovnim pritiscima, ali i poremećajima u globalnim lancima opskrbe.

Zbog toga je u svibnju inflacija u Hrvatskoj dosegnula rekordnih 10,8 posto na godišnjoj razini.

Usporavanje inflacije tek prema kraju godine

„Vrhunac inflacije je pred nama i zadržat će se tijekom ljetnih mjeseci na povijesno visokim razinama. Usporavanje je moguće tek prema kraju godine zbog učinka baznog razdoblja, ali povratak prema stopama od 2 posto ne očekujemo prije kraja 2023.", navodi u priopćenju glavna ekonomistica RBA Zrinka Živković Matijević.

Navodi se i da je rast realnih plaća ušao u negativno područje, a u uvjetima povijesno niske nezaposlenosti i rastuće zaposlenosti rast će pritisak za povećanje plaća.

„Iako su se na početku godine naše projekcije o rastu gospodarstva u 2022. činile optimistične, dosadašnji podaci i očekivanja da ćemo dosegnuti povijesno uspješnu 2019. godinu u turizmu izlažu i trenutne projekcije riziku korekcije na više", navodi se u priopćenju.

S druge strane, moguć ulazak euro područja i država srednje Europe u recesiju na prijelazu iz 2022. u 2023. godinu, snažniji inflatorni pritisci, nepovoljan utjecaj ne samo na raspoloživi dohodak nego i na potrošački i poslovni optimizam, kao i nemogućnost provedbe investicija u okviru NPOO, imali bi za posljedicu zamjetno nižu stopu gospodarskog rasta u 2023. godini.

„Veliki utjecaj na realizaciju navedenih negativnih rizika svakako imaju geopolitička kretanja, osobito povezana s ratom u Ukrajini i potencijalnim protusankcijama Rusije prema Europi, koje bi obuhvaćale obustavu dotoka plina, nastavak snažnog rasta cijena uz istovremeno recesiju ili slab rast u Europi", smatraju analitičari RBA.

Ulazak u euro područje prilika, ali ne i jamstvo

Očekuju pozitivan utjecaj ulaska Hrvatske u euro područje 1. siječnja po pitanju kreditnog rejtinga.

„Eliminacija valutnog rizika imat će za posljedicu podizanje kreditnog rejtinga, prema našim očekivanjima, od barem dvije rejting agencije", navodi se u priopćenju.

Ističe se i da za Hrvatsku sam ulazak u euro područje predstavlja priliku, ali ne i jamstvo za ostvarivanje značajnih koristi.

„Sama po sebi, očekivana monetarna stabilnost, eliminacija valutnog rizika i relativno niže kamatne stope donose korist, ali ne nužno i prosperitet i otpornost prema unutarnjim i vanjskim šokovima. Štoviše, ako se monetarna stabilnost samozadovoljno iskorištava i koristi kao zamjena za discipliniranu i održivu ekonomsku politiku, država članica lako može upasti u zamku izlažući se pretjeranoj ranjivosti, što smo ne tako davno mogli vidjeti na primjeru Grčke", zaključuje Zrinka Živković Matijević.