Državni zavod za statistiku (DZS) objavio je u srijedu prvu procjenu prema kojoj je bruto domaći proizvod (BDP) u proteklom kvartalu porastao za 2,4 posto na godišnjoj razini.

To je već 20. tromjesečje zaredom kako BDP raste, ali znatno sporije u odnosu na 3,9-postotni rast u prethodnom kvartalu.

„Gospodarstvo je nastavilo rasti i dvadeseto tromjesečje za redom, iako sporijom dinamikom u odnosu na prvo tromjesečje, što je u skladu s našim očekivanjima", navodi se u osvrtu Raiffeisenbank Austria (RBA) na izvješće DZS-a.

Analitičari RBA objavili su ovih dana kako očekuju rast BDP-a od oko 3 posto.

Najveći pozitivni doprinos BDP-u u proteklom tromjesečju ostvaren je rastom bruto investicija u fiksni kapital, priopćio je DZS. Te su investicije porasle za 8,2 posto, što je ipak sporije nego u prvom kvartalu, kada je rast iznosio 11,5 posto.

„Nastavak snažnog rasta investicija u fiksni kapital ne iznenađuje, obzirom na dvoznamenkasti realni rast javnih investicija u 2018. od 25,9 posto te 11,5 posto u prvom ovogodišnjem tromjesečju", navodi se u analizi.

Doprinos domaće potražnje bio je pozitivan, kao i doprinos konačne potrošnje te bruto investicija, navodi se u izvješću DZS-a.

No, doprinos neto inozemne potražnje bio je negativan.

„Očekivano, rast je generiran nastavkom potrošnje kućanstava. Na nastavak solidnih stopa rasta upućivala su i kretanja indeksa povjerenja, očekivanja i raspoloženja potrošača koji je u drugom ovogodišnjem tromjesečju zabilježio poboljšanje u odnosu na prosjek prvog tromjesečja. Rezultat je to (naizgled) povoljnih kretanja na tržištu rada (rast plaća i zaposlenosti), i dalje potisnute inflacije, povoljnih kretanja u turizmu i niskih troškova financiranja", navode analitičari RBA.

U drugom tromjesečju ove godine potrošnja kućanstava porasla je za 2,7 posto na godišnjoj razini, znatno sporije nego u prethodnom tromjesečju, kada je njezin rast iznosio 4,4 posto.

Rast potrošnje države ubrzao je, pak, s 3,1 posto u prethodnom kvartalu na 3,9 posto na godišnjoj razini.

Izvoz roba i usluga porastao je u drugom tromjesečju za 1,3 posto u odnosu na isto razdoblje godinu dana prije, što je sporiji rast nego u prethodnom kvartalu.

Pritom je izvoz roba pao za 0,9 posto, dok je izvoz usluga porastao za 3,6 posto.

Uvoz roba i usluga porastao je istodobno za 6,7 posto, pri čemu je uvoz roba ojačao za 7,9 posto, dok je uvoz usluga porastao 1,3 posto.

Rast na godišnjoj razini iznad prosjeka EU-a

Prema sezonski prilagođenim podacima, BDP je u drugom tromjesečju ojačao za 0,2 posto u odnosu na prethodni kvartal, dok je na godišnjoj razini porastao za 2,5 posto.

To je veći rast u odnosu na prosjek Europske unije. Nedavno je Eurostat objavio kako je gospodarstvo EU-a u drugom tromjesečju poraslo za 1,3 posto na godišnjoj razini.

Na kvartalnoj je razini, pak, rast hrvatskog i gospodarstva Europske unije bio isti - 0,2 posto.

Usporio i rast BDV-a

Bruto dodana vrijednost (BDV), prema proizvodnoj metodi, također je usporila s godišnjom stopom rasta, budući da je prema originalnim podacima BDV u drugom kvartalu porastao za 2,4 posto.

„Zabrinjava povratak gospodarske aktivnosti u prerađivačkoj industriji u negativan teritorij, uz godišnju stopu pada od 1 posto, iako je to bilo i očekivano, s obzirom na pad obujma industrijske proizvodnje u drugom tromjesečju", navode analitičari RBA.

Ističu i to da je u skladu s rastom investicija građevinarstvo zabilježilo nastavak solidnog rasta za 7,6 posto.

„Na razini cijele 2019. očekujemo nastavak rasta podržanog visokim stopama investicija, budući da se primiče kraj sedmogodišnjeg razdoblja za ugovaranje projekata financiranih iz EU fondova, pa očekujemo aktivniji pristup javnog sektora i povećano korištenje ugovorenih sredstava s pozitivnim učinkom na rast investicija", navode analitičari RBA.

RBA ostaje pri dosadašnjim procjenama rasta

Ističu, međutim, da kapacitet privlačenja i provedbe ulaganja ostaje nizak zbog rascjepkanosti javne uprave, ogromnih teritorijalnih razlika u Hrvatskoj te nedovoljnih administrativnih kapaciteta.

„Javne investicije podržane su i činjenicom da se približavaju izbori, što u pravilu motivira osobito lokalnu i regionalnu samoupravu na dodatna ulaganja. Uz to, privatna potrošnja i dalje će ostati generator rasta", navode analitičari RBA.

Stoga, poručuju, da ostaju pri procjenama o realnoj stopi rasta u ovoj godini od 2,8 posto.

„S druge strane, u tromjesečjima pred nama skromniji rast od očekivanja mogao bi biti posljedica globalnih gospodarskih kretanja koja bi mogla usporiti potencijalni rast domaćeg gospodarstva", zaključuje se u analizi RBA.