Hrvatska udruga banaka (HUB) poručila je u srijedu da je dobit banaka u prvoj polovici godine povećana pod utjecajem rasterećenja troškova rezerviranja i umanjenja vrijednosti.

Naime, prema nekonsolidiranom tromjesečnom statističkom izvješću Hrvatske narodne banke (HNB), dobit banaka prije oporezivanja za prvih šest mjeseci 2022. iznosila je 3,6 milijardi kuna, što je 18,5 posto više nego u istom razdoblju 2021. godine.

Iz HUB-a ocjenjuju da su se u prvom polugodištu 2022. rezultati banaka nastavili popravljati u skladu s općim trendom oporavka gospodarstva koje je u drugom tromjesečju raslo po stopi od 7,7 posto u odnosu na drugo tromjesečje 2021., odnosno po sezonski prilagođenoj stopi od dva posto u odnosu na prvo tromjesečje ove godine.

Kako navode iz HUB-a, kamatni prihodi su smanjeni u skladu s nastavkom općeg trenda kamatnih stopa za 176 milijuna kuna ili za 3,2 posto. Kako je prostor za smanjenje kamatnih rashoda minimalan, jer su kamatne stope blizu nule, neto kamatni prihod pao je za 142 milijuna kuna ili za 2,9 posto.

Nadalje, neto prihodi od dividendi rasli su za 176 milijuna kuna ili 76 posto, a neto prihodi od provizija i naknada za 306 milijuna kuna ili 18,6 posto. Kada se pribroje ostali manje važni izvori financijskih prihoda i rashoda, neto prihodi iz operativnog poslovanja povećani su sa oko 7,5 na 7,8 milijardi kuna ili 3,4 posto, što je značajno sporije od rasta bruto dodane vrijednosti u gospodarstvu, koja je u drugom tromjesečju uvećana po stopi od 8,8 posto, kažu iz HUB-a.

U isto vrijeme, operativni (administrativni) rashodi uvećani su za oko 210 milijuna kuna ili 6,6 posto.

Uz povećanje izdvajanja za fondove za sanaciju i osiguranje depozita, ističu iz HUB-a, tekući troškovi gotovo u cijelosti poništavaju učinak rasta neto prihoda iz poslovanja te je neto operativni prihod banaka u odnosu na prvu polovinu 2021. ostao približno isti.

"Stoga se porast bruto dobiti za oko 536 milijuna kuna u cijelosti može objasniti utjecajem rezerviranja i umanjenja vrijednosti čiji je neto učinak ove godine bio minimalan, dok je u prošloj godini još uvijek značajno opterećivao rezultat s gotovo 600 milijuna kuna koje su banke tada morale izdvojiti u te svrhe", kažu iz HUB-a.

Navode i da je, u skladu s osjetnim gospodarskim oporavkom i rasterećenjem troškova rezerviranja i umanjenja vrijednosti, vidljivo poboljšanje naplativosti u svim kreditnim portfeljima.

Tako, udio neprihodujućih kredita u ukupnim kreditima nefinancijskim društvima na dan 30. lipnja 2022. iznosio je 7,79 posto što je za oko jedan postotni bod manje nego potkraj ožujka i značajno manje od 11,6 posto koliko je omjer iznosio u isto vrijeme 2021.

Također, poboljšanje je prisutno i u sektoru kućanstva, premda je manje izraženo jer je i početna razina bila niža. Tako, na kraju lipnja ove godine omjer je iznosio 6,09 posto naspram 6,43 posto u prethodnom tromjesečju i 7,14 posto u istom tromjesečju prethodne godine, navode iz HUB-a.