Hrvatsko gospodarstvo ove bi godine trebalo ostvariti rast od 6 posto, sljedeće godine 1 posto, a 2024. godine 1,7 posto, dok bi inflacija ove godine trebala dosegnuti 10.1 posto, a sljedeće se očekuje njezino usporavanje na 6,5 posto, objavila u petak Europska komisija u svojim jesenskim ekonomskim prognozama.

Procjene Komisije su nešto optimističnije od procjena hrvatske vlade, koja za ovu godinu očekuje gospodarski rast od 5,7 posto i inflaciju od 10,4 posto, a sljedeće godine usporavanje gospodarskog rasta na 0,7 posto te inflacije na 5,7 posto.

U usporedbi s ljetnim prognozama, Komisija je znatno povisila procjenu ovogodišnjeg rasta hrvatskog BDP-a, ali i inflacije. Naime, u svojim ljetnim prognozama očekivala je ove godine rast hrvatskog BDP-a od 3,4 posto te inflaciju od 8,2 posto.

Prema procjenama Komisije, hrvatski gospodarski rast ove godine među najvišim je u EU-u. Samo bi Irska (7,9 posto), Portugal (6,6 posto) i Slovenija (6,2 posto) trebale imati veći rast od hrvatskih 6 posto, koliko bi trebalo rasti i grčko gospodarstvo.

Komisija očekuje da će udio javnog duga u BDP-u Hrvatske ove godine pasti s prošlogodišnjih 78,3 posto na 70 posto BDP-a, sljedeće godine na 67,2 posto, a 2024. porasti na 68 posto.

Proračunski deficit ove bi godine u Hrvatskoj trebao biti 1,6 posto, sljedeće godine 2,4 posto, a 2024. iznositi 2,7 posto.

Stopa nezaposlenosti u Hrvatskoj s prošlogodišnjih 7 posto, ove i sljedeće godine trebala bi pasti na 6,3 posto, a 2024. godine na 5,9 posto.

Rast stope zaposlenosti u Hrvatskoj, koja je prošle godine iznosila 1,2 posto, ove godine trebala bi ubrzati na 2,2 posto, zatim sljedeće godine usporiti na 0,2 posto i 2024. na 0,6 posto.

Investicije su prošle godine rasle po stopi od 4,7 posto, ove se godine očekuje njihov skok za 9,4 posto, sljedeće godine pad na 2,9 posto, a 2024. godine 3,2 posto.

U EU ove godine rast od 3,3 posto

Komisija navodi da su europska gospodarstva nakon snažnog rasta u prvoj polovini ove godine, sada ušla u izazovno razdoblje u prvom redu zbog ruske agresije na Ukrajinu, koja snažno pogađa globalnu potražnju i jača inflatorni pritisak. EU je među najizloženijima od naprednijih gospodarstva, zbog zemljopisne blizine rata i velike ovisnosti o uvozu plina iz Rusija. Energetska kriza nagriza kupovnu moć kućanstava i opterećuje proizvodnju.

Realni rast BDP-a u EU bio je iznenađujeće dobar u prvoj polovini 2022., budući da je potrošnja nastavila snažno rasti, posebice kada su u pitanju usluge, nakon što su popustile mjere uvedene zbog suzbijanja covida-19. Ekspanzija se nastavila i u trećem tromjesječju, ali znatno slabijim tempom, konstatira EK.

Zbog povećane neizvjesnosti, visokih pritisaka na cijene energije i pada kupovne moći kućanstava očekuje se da će slabije vanjsko okruženje i stroži uvjeti financiranja dovesti do recesije u europodručju i u većini država članica u zadnjem kvartalu ove godine. Ipak, veliki zamah iz prošle 2021. godine i snažan rast u prvoj polovini ove godine trebali bi dovesti do realnog rasta BDP-a 2022. godine za 3,3 posto u EU u cjelini i 3,2 posto u europodručju, što je znatno iznad 2,7 posto, koliko se predviđalo u ljetnim prognozama, navodi Komisija.

Kako Inflacija nastavlja smanjivati raspoloživi dohodak kućanstava, smanjenje gospodarske aktivnosti nastavit će se u prvom kvartalu 2023. Očekuje se da će se rast vratiti u Europu u proljeće, dok će inflacija postupno usporavati.

Ipak, zbog smanjene potražnje, Komisija očekuje da će gospodarska aktivnost u EU 2023. godine biti prigušena, s rastom BDP-a od 0,3 posto u EU-u cjelini i u europodručju. Istodobno, Komisija za Hrvatsku očekuje znatno veći rast, 1 posto u sljedećoj godini.

U 2024. godini gospodarski rast trebao bi se postupno oporaviti, u prosjeku 1,6 posto u EU27 i 1,5 posto u europodručju. Za Hrvatsku Komisija očekuje rast od 2 posto u 2024. godini.

Komisija ističe da inflacija još nije dosegnula svoj vrhunac, koji se očekuje krajem ove godine, a počet će popuštati sljedeće godine. Ove bi godine trebala dosegnuti stopu od 9,3 posto u EU27 i 8,5 posto u europodručju. Sljedeće godine trebala bi pasti na 7 posto u EU27 i 6,1 posto u europodručju, a 2024. inflacija bi trebala pasti na tri posto u EU27 i na 2,6 posto u europodručju.

Komisija očekuje da će u Hrvatskoj inflacija ove godine dosegnuti 10,1 posto, sljedeće pasti na 6,5 posto, a 2024. na 2,3 posto.

U usporedbi s ljetnom prognozom, Komisija je za EU korigirala naviše stopu inflacije za gotovo jedan postotni bod za 2022. i više od dva boda u 2023. Do korekcije je došlo uglavnom zbog znatno više veleprodajne cijene plina i električne energije, što vrši pritisak na maloprodajne cijene energije kao i na većinu dobara i usluga u potrošačkoj košarici.