Vlada za ovu godinu predviđa rast BDP-a od 2,2 posto, što je za 1,5 postotnih bodova više od njene zadnje procjene, a podignula je i prognozu rasta inflacije, na 6,6 posto, objavljeno je u četvrtak na sjednici Vlade na kojoj je usvojen Program stabilnosti te Nacionalni program reformi.

Program stabilnosti Republike Hrvatske za razdoblje 2024. - 2026. i Nacionalni program reformi za 2023. godinu doneseni su u okviru Europskog semestra, instrumenta fiskalnog nadzora i koordinacije ekonomskih politika država članica s ekonomskom politikom Europske unije, a službeno se dostavljaju Europskoj komisiji do kraja travnja.

Naime, ulaskom u eurozonu umjesto Programa konvergencije izrađuje se Program stabilnosti, kojim se također definiraju osnovne postavke makroekonomske i fiskalne politike.

U pogledu ažuriranja najvažnijih makroekonomskih projekcija, Vlada prognozira gospodarski rast u 2023. od 2,2 posto, 2,6 posto u 2024., 2,5 posto u 2025. i 2,2 posto u 2026. godini.

Vlada je originalno projicirala rast hrvatskog BDP-a u ovoj godini od 0,7 posto, na kojoj se temeljila i izrada državnog proračuna za ovu godinu.

Rast u 2023. dvostruko veći od prosjeka EU-a

Ministar financija Marko Primorac je istaknuo da bi ovogodišnji rast hrvatskog BDP-a trebao bio dvostruko veći od prosječnog rasta na razini EU-a, s obzirom da se on prognozira na razini od oko 0,9 posto.

Napomenuo je i da je rast hrvatskog BDP-a u svim godinama projekcijskog razdoblja gotovo u potpunosti određen kretanjem domaće potražnje.

Nadalje, Vlada prognozira da će stopa inflacije u 2023. godini dosegnuti 6,6 posto, dok bi u idućim godinama trebala znatno usporiti - u 2024. na 2,8 posto, u 2025. na 2,4 posto i 2,2 posto u 2026. godini.

Vlada je ranije prognozirala rast inflacije u 2023. za 5,7 posto.

Primorac je istaknuo da je posebna pozornost posvećena trajnom smanjenju udjela javnog duga u BDP-u, kao i održavanju proračunskog manjka ispod referentne razine od tri posto BDP-a do kraja 2026. godine.

Daljnje smanjenje udjela javnog duga u BDP-u

Nakon što je u 2022. ostvaren suficit konsolidirane opće države od 0,4 posto, u 2023. bi manjak općeg proračuna trebao iznositi 0,7 posto BDP-a. Nadalje, deficit bi u 2024. trebao doseći 1,5 posto BDP-a, u 2025. godini 0,8 posto, a 2026. godini 0,6 posto BDP-a, prognoze su Vlade.

"Sve će to pridonijeti smanjenju udjela javnog duga u BDP-u", izjavio je Primorac.

Tako, nakon pada udjela javnog duga u BDP-u za deset postotnih bodova u 2022. godini, na 68,4 posto, projicira se njegovo daljnje smanjivanje - u 2023. na 62,6 posto, u 2024. na 59,8 posto, u 2025. na 57,5 posto, a u 2026. na 55,6 posto.

U uvjetima nastavka rasta zaposlenosti i daljnjeg ubrzavanja rasta bruto plaća, Primorac je ustvrdio da će raspoloživi dohodak stanovništva u ovoj godini zabilježiti snažan oporavak, izražen u realnim terminima, o čemu svjedoče i statistički podaci o rastu plaća u prva tri ovogodišnja mjeseca.

Zaposlenost bi u 2023. trebala porasti za dva posto, u 2024. za 1,5 posto, u 2025. za 1,2 posto, a u 2026. za jedan posto, izvijestio je ministar financija.

U Nacionalni program reformi preuzete reforme iz NPOO-a

Primorac je rekao da su Nacionalnim planom oporavka i otpornosti (NPOO) već definirane ključne reforme za razdoblje od 2021. do 2026. godine, tako da se Nacionalni program reformi defninira tako da se za određeno razdoblje preuzmu mjere iz NPOO-a, a dodaju i mjere koje su prije svega predviđene proračunom.

U Nacionalni program reformi za 2023. su tako preuzete reformske aktivnosti iz NPOO-a koje dospijevaju u razdoblju od travnja 2023. do ožujka 2024. Riječ je o 56 mjera, a razvrstane su u šest ključnih područja - gospodarstvo, javna uprava, pravosuđe i državna imovina, obrazovanje, znanost i istraživanje, tržište rada i socijalna zaštita, zdravstvo te obnova zgrada.

Tu je i 29 dodatnih mjera koje doprinose ciljevima vezanima uz izazove klimatskih promjena i energetske održivosti, sprječavanja i suzbijanja korupcije, osiguranja uvjeta za daljnje unaprjeđenje učinkovitosti javne uprave, razvoja tržišta kapitala, unaprjeđenja dostupnosti zdravstvenog sustava i prevencije bolesti itd.