Prosječna je neto plaća za svibanj u odnosu na plaću za travanj ove godine nominalno viša za 0,5 posto, a realno za 0,4 posto.

To je prvi nominalni i realni rast neto plaće u posljednja četiri odnosno tri mjeseca. Naime, epidemija/pandemija koronavirusa utjecala je u proteklih nekoliko mjeseci i na plaće zaposlenih.

Statistika je tako kod neto plaća za veljaču (koje se isplaćuju u ožujku) registrirala blagi nominalni pad, za 0,1 posto, a realni rast, za 0,2 posto, no kod plaća za ožujak i za travanj (koje su isplaćene u travnju odnosno svibnju) i nominalni i realni pad je bio veći od jedan posto i kretao se od 1,1 do 1,4 posto.

Hrvatska je sredinom ožujka uvela strože mjere za zaštitu od epidemije koronavirusa, a uslijedio je i Vladin paket mjera pomoći gospodarstvu, koji je uz ostalo sadržavo i mjeru potpore za očuvanje radnih mjesta. Ta je potpora za ožujak iznosila 3.250 kuna neto, a za travanj i za svibanj 4.000 kuna neto.

Po nedavnim podacima Hrvatskog zavoda za zapošljavanje (HZZ), u lipnju su isplaćene potpore za očuvanje radnih mjesta za mjesec svibanj, kojima je obuhvaćeno 443.839 radnika kod 96.402 poslodavca.

Danas objavljeni podaci DZS-a pokazuju i da je prosječna neto plaća po zaposlenom u pravnim osobama za svibanj na godišnjoj razini, u odnosu na svibanj prošle godine, nominalno viša za 0,5 posto, a realno za 1,1 posto.

Najviša prosječna mjesečna isplaćena neto plaća isplaćena je u proizvodnji rafiniranih naftnih proizvoda, u iznosu od 10.357 kuna, a najniža u zaštitnim i istražnim djelatnostima, u iznosu od 4.407 kuna.

Po podacima DZS-a, medijalna neto plaća za svibanj iznosila je 5.579 kuna, što znači da je polovina zaposlenih imala manju, a polovina veću plaću od tog iznosa.

Prosječna bruto plaća 9.067 kuna

Prosječna mjesečna bruto plaća po zaposlenome u pravnim osobama za svibanj iznosila je 9.067 kuna, što je nominalno više za 0,1 posto, a realno je ostala ista u odnosu na travanj ove godine.

Na godišnjoj je razini prosječna bruto plaća nominalno viša za 0,2 posto, a realno za 0,8 posto.

U svibnju ove godine prosječno je bilo 167 plaćenih sati, što je za 4 posto manje nego u travnju.

Najveći broj plaćenih sati bio je u djelatnosti zdravstvene zaštite (175), a najmanji u djelatnostima usluge u vezi s upravljanjem i održavanjem zgrada te djelatnosti uređenja i održavanja krajolika i djelatnosti socijalne skrbi bez smještaja (152).

Po podacima DZS-a, prosječna mjesečna isplaćena neto plaća po satu za svibanj iznosila je 39,09 kuna, a bruto 53,26 kuna.

Prosječna neto satnica za svibanj je za 4,7 posto viša nego za mjesec ranije, dok je na godišnjoj razini porasla za 9,8 posto.

Bruto satnica je na mjesečnoj razini viša za 4,3 posto, a godišnjoj za 9,4 posto.

Po podacima DZS-a, prosječni neoporezivi primici iskazani po broju primatelja u svibnju ove godine su iznosili 518 kuna. To je za čak 438 kuna manje nego u travnju.

Prosječan neoporezivi primitak iskazan po broju svih zaposlenih koji su primili redovitu plaću u svibnju je iznosio tek 6 kuna, što je, usporedi li se sa statistikom u travnju, čak 373 kune manje.

Statistika strukture neoporezivih primitaka pokazuje da se najveći dio tih primitaka u svibnju odnosio na novčane nagrade za radne rezultate i druge oblike dodatnog nagrađivanja radnika (dodatna plaća, dodatak uz mjesečnu plaću i sl.) te novčane paušalne naknade za podmirivanje troškova prehrane radnika do propisanog iznosa, a koje u strukturi imaju udio od 41 odnosno 30 posto.