Spas domaćega gospodarstva ove godine svakako bi mogao biti turizam, ali i stabilni bankarski sektor. No financijska kriza prilika je da se uzburka ustaljeno poslovanje i da se mnoge stvari poslože. Tako misli predsjednica Uprave Validusa Marina Bača s kojom smo razgovarali o potrebi ulaganja u turizam i bankarski sektor te zašto i kako je došlo do raspada Fima grupe.


Kakva je prema Vama situacija na domaćem financijskom tržištu?
Danas je uvelike promijenjena zbog utjecaja kako globalne krize, tako i naše aktualne gospodarske i financijske situacije. U tim okvirima svi smo svjesni da postaje mnogo teže pribaviti sve skuplji svježi kapital. Projekti koji su do sada bili u potpunosti poslovno opravdani s vremenom zbog rasta troškova financiranja prelaze u kategoriju rizičnijih.

U što najviše ulažete i što je najvažnije do sada?
Koncentrirani smo prije svega na ulaganja u bankarski i turistički dio svoga portfelja. Tako postižemo ciljanu disperziju rizika jer bankarstvo i turizam nisu usko povezane grane te imaju sasvim drukčije zakonitosti poslovanja. Što vidimo u turističkom sektoru? Priliku. Naime, kriza je uvijek vrijeme da se stvari poslože. Da biste u tom segmentu bili uspješni, a uspjeh znači profit, važno je ono što nudite klijentu.
Imamo doista veliko zanimanje investitora, surađujemo s domaćim i stranim konzultantima te razrađujemo budući proizvod i uslugu u našim objektima. Ono na čemu svakako inzistiramo je produžetak turističke sezone i kvaliteta ponude.

Što ste napravili u društvima u kojima ste u posljednja tri mjeseca stekli udjele?
Tri mjeseca su nažalost prekratka da bi se neke ideje mogle provesti i konkretno ostvariti. Dakle, govorimo o projektima od prije. Kada sam došla na čelo Validusa i odlučila se za tu ulogu, nismo ulazili u nove projekte, nego smo primarno preispitali sve poslove i projekte koje imamo od prije.

S obzirom na krizu, vidite li sada više prilika za ulaganja u odnosu na prošlu godinu?
Da, neke stvari na tržištu koje su dosad bile ustaljene zacijelo su se i još će se promijeniti. Kriza je ono što ustaljeno poslovanje uzburka. To nam najbolje dokazuje povećano zanimanje stranih investitora, pogotovo za turizam. Naime, turizam je grana za koju svi kažemo da treba razvoj, no ono što zapravo treba jest promijeniti cijeli model.
Uz dva i pol mjeseca sezone ni uz optimalno poslovanje ne možete ostvariti prinose koji bi cijelu godinu turističku tvrtku držali u plusu. Tu je, dakle, nužan zaokret i drukčiji pristup poslovanju.


Zašto je došlo do raskida među partnerima Fima grupe i je li ono bilo prijateljsko ili ne?
U samoj grupaciji je početkom prošle godine počeo proces restrukturiranja, upravo zbog nadolazeće krize koja se “de facto” najprije osjetila u financijskom sektoru. Potaknuti novim uvjetima na tržištu kapitala te implementacijom novog zakona odlučili su iz cjelokupnog poslovanja grupirati tri nezavisne cjeline. Prvi dio je upravljanje drugim društvima, drugi su brokerski poslovi i upravljanje investicijskim fondovima, a treći dio je investicijsko bankarstvo, “private equity”, “faktoring” i upravljanje nekretninama. Dosadašnji partneri – Horvat, Žganec i Weissbarth – jednostavno to i dalje ostaju. Međutim, preslagivanjem vlasničkih struktura došlo je do veće vlasničke autonomnosti jer te tvrtke više nisu povezane. No nikakve svađe nije bilo. Dapače, nastavljeni su određeni projekti jer ne može se samo tako prekinuti 18 godina zajedničkog rada.

Je li Fima grupa bila prevelika? Naime, upravljala je imovinom od 500 milijuna eura.
Fima je bila jako propulzivna grupacija. Međutim, kriza je mnoge vratila natrag u vlastito “dvorište” pa su se neke stvari morale jednostavno presložiti.

Fima je u svojoj ponudi imala sve financijske instrumente na tržištu. Zašto 'lomiti' grupu na dijelove, a samim time i prihode i dobit?
U poslovanju na tržištu kapitala grupacija Fime je morala voditi računa o poslovnoj i vlasničkoj povezanosti zbog zakonskog okvira koji regulira, primjerice, zajedničko djelovanje, adekvatnost kapitala, diverzifikaciju rizika i sl. Glede poštovanja tih zakonskih odredbi Hanfa i HNB vrlo su rigorozni, što je s druge strane dobro jer daje sigurnost tržištu kapitala. Mislim da novoformirane poslovne cjeline izrasle iz grupacije Fime sad zbog svoje vlasničke i menadžerske nepovezanosti mogu bolje iskoristiti poslovne prilike.

Kakvi su bili poslovni rezultati Fime?
Dobit prije oporezivanja i poreza za prvo polugodište 2009. iznosi 17,3 milijuna kuna. Nakon podjele svaka tvrtka slijedi svoju strategiju poslovanja i sama je odgovorna za postignute rezultate.


Koji su bili rezultati vašeg dijela, Validusa?
Sada situacija na tržištu kapitala koju obilježava slaba likvidnost i niske tržišne cijene svakako ima negativan utjecaj. Stoga rezultati za prvo polugodište nisu na razini prošlogodišnjih.
Radi dizanja ukupne vrijednosti portfeljnih ulaganja pojačano smo se okrenuli svakom od društava izdavatelja, čiji značajniji paket dionica držimo. Analiziramo njihov rad, idemo od društva do društva i u njima iniciramo određene pomake. Uglavnom se fokusiramo na povećanje prihoda i držimo da je to u ovom trenutku najvažnije.

Tko ulaže u Hrvatsku? S obzirom na rejting države, financijsku krizu i ostalo, ima li u Hrvatskoj uopće stranih ulagača?
Unatrag dva mjeseca imamo dosta interesa upravo od stranih ulagača. Ne mogu govoriti u ime cijele industrije, ali u segmentu onoga čime se bavim mogu reći kako ih ima sve više.
Frekvencija zajedničkih sastanaka je sve veća, a neki koji su prije odustali od ulaganja u ova krizna vremena vide novu priliku.

Što strani ulagači zahtijevaju kada dođu u Hrvatsku?
Ponajprije financijske izvještaje, račun dobiti i gubitka, bilancu, specifičnosti poslovanja u proteklom razdoblju, godinu-dvije čak i četiri prije. Poslovni planovi, produktivnost rada, broj djelatnika, sporovi, dugovi, izloženost su također nezaobilazne teme koje ih interesiraju.

Kakav onda interes ima bilo koji strani ulagač kada je Hrvatska u razini s Vijetnamom?
Svi kažu kako imamo perfektnu obalu i izuzetno predivne prirodne potencijale.
Nedavno sam čula odličnu usporedbu: “Turizam nije kao mlada cura od 18 godina koja ne mora ulagati u sebe”. Isplativost naših turističkih kapaciteta je upitna zbog kratkog trajanja sezone i na tome valja ozbiljno poraditi. Primjerice, Austrija ima turizam cijelu godinu, a ne kao mi, samo 2,5 mjeseca.

Hoćete li vi kao ulagači u hrvatski turizam uzrokovati promjene?
Nadamo se da ćemo u suradnji s budućim strateškim partnerima to i postati.
To su naša portfeljna ulaganja. Što je bolje poslovanje tih društava, to je njihova vrijednost veća.
Naravno da nam je u interesu da posluju što bolje. Razmišljamo o lepezi načina na koji bi svjež kapital popravio stanje društva, od kreditnog zaduživanja do dokapitalizacije, a kojom bi naše vlasništvo u nekom društvu bilo u postocima umanjeno, no tako bi, primjerice, udio od trideset posto u novom, većem kapitalu društva vrijedio više nego osamdeset posto u sadašnjem.

Što poručujete svojim bivšim partnerima i kolegama iz Fima grupe?
Radujem se budućim suradnjama, odnosima, sinergijama. Pritom svi zajedno trebamo naći zajednički interes u poslovanju u kojem će se svatko osjećati dobro jer samo onda to ima smisla.
Ne vidim neke prepreke za takvu suradnju u budućnosti koja u biti predstavlja kontinuitet poslovnih veza među sadašnjim novim poslovnim cjelinama. Sve je dobro posloženo pa se svatko od nas može posvetiti poslovanju svojih društava i krenuti dalje.

Hoće li 'trojedina' Fima uspjeti?
Da ne vjerujem u to, ne bismo danas ovdje razgovarali.

Ciljevi
Je li bilo ulaganja koja nisu dobra i iz kojih biste rado izašli? I jesu li novi strateški ciljevi drukčiji nego prije?
Ne bih rekla da je bilo ulaganja iz kojih bismo sada izašli. No promijenile su se okolnosti. Dobar primjer za to je projekt Švica u koji je Validus ušao s namjerom da sagradi autohtone ličke kuće. Napravila se studija i sva projektna dokumentacija, dobivene su sve dozvole. No sve je to bilo prije krize. Ono što danas svakako koči ovaj projekt jest nedostatak financiranja. Banke su oprezne i u ova vremena ne podržavaju projektna financiranja, što je cijeli postupak stavilo na čekanje.