Analitičari Raiffeisenbank Austria (RBA) procjenjuju da je hrvatsko gospodarstvo u prošloj godini poraslo za 9,2 posto, a ta je projekcija izložena pozitivnim rizicima, dok za ovu godinu ostaju pri procjeni rasta BDP-a od 4,4 posto, pokazuju podatci iz u srijedu objavljene kvartalne publikacije RBAnalize.

Prema prognozama iz publikacije objavljene početkom studenoga prošle godine, analicičari RBA su u 2021. očekivali rast BDP-a od 7 posto. No, već su krajem studenoga, kada je službena statistika objavila da je BDP u trećem kvartalu prošle u odnosu na isto razdoblje 2020 godine porastao za 15,8 posto, svoju dotadašnju prognozu stavili pod reviziju i procijenili da bi gospodarstvo u 2021. moglo porasti i za više od 9 posto.

"Očekujemo da će i posljednje tromjesečje donijeti solidnu stopu rasta gospodarske aktivnosti i približiti se ostvarenju iz prva tri tromjesečja kada je gospodarstvo raslo po stopi od 10,6 posto. S tako projiciranim ostvarenjem prognozirana stopa rasta za 2021. od 9,2 posto izložena je zasigurno pozitivnim rizicima. U svakom slučaju, realna gospodarstka aktivnost u 2021. godini uspjela je nadmašiti razinu iz 2019. i tako zatvoriti negativan jaz domaćeg proizvoda", navodi se u danas objavljenoj publikaciji.

U njoj analitičari RBA ostaju pri procjeni rasta BDP-a u ovoj godini za 4,4 posto.

"2022. godina trebala bi donijeti nastavak solidnih stopa rasta gospodarstva iako primjetno nižih zbog učinka baznog razdoblja", navodi se u publikaciji.

Predvodnik rasta u ovoj bi godine trebale biti investicije, podržane prije svega izdašnim sredstvima u okviru Nacionalnog programa oporavka i otpornosti, ali analitičari RBA upozoravaju da "određeni rizik i dalje predstavljaju poremećaji u dobavnim lancima i rastući troškovi, koji stvaraju povećanu neizvjesnost i time predstavljaju rizik investicijske aktivnosti osobito privatnog sektora".

U uvodnom dijelu najnovije kvartalne analize, koje je naslovljeno "Rastuća neizvjesnost i inflacija (još uvijek) ne ugoržavaju optimistične izglede", posebno se osvrću na inflatorne pritiske.

Inflatorni pritisci, navodi se, nastavili su jačati s izglednim vrhuncem tek tijekom prve polovice 2022. sugerirajući kraj razdoblja povijesno niskih kamatnih stopa i ekstremno ekspanzivne monetarne politike.

I dok je Fed najavio smanjivanje svoje bilance, a tržište ugradilo u svoja očekivanja barem četiri povećanja referentne kamatne stope, Europska središnja banka ostaje donekle suzdržana, smatraju analitičari RBA. Smanjenje programa otkupa obveznica ESB-a, predviđa se, sasvim je izvjesno u 2022., ali početak ciklusa podizanja ključnih kamatnih stopa za sada je predviđen za 2023. Navedeno ne isključuje rast kamatnih stopa i prinosa duž krivulje, napominju.

"Međutim, za sada je rast cijena dominantno uzrokovan rastućim troškovima energije i hrane koji ograničavaju efikasnost mjera monetarne politike, ali reakcija središnjih banaka svakako može obuzdati rastuća inflatorna očekivanja. S druge strane u mnogim srednjoeuropskima državama vlade administrativnim ograničenjima i/ili poreznim izmjenama nastoje ublažiti udar na kupovnu moć kućanstava", naglašavaju analitičari RBA.

U Hrvatskoj vrhunac inflatornih pritisaka očekuju u prvom ovogodišnjem tromjesečju, no ističu i da dodatan poticaj rastu stiže administrativnim povećanjem cijena energije i plina. Inflacija ujedno predstavlja trenutno najveći izazov u ispunjenju kriterija iz Maastrichta, no analitičari RBA ostaju pri ocjeni da će Hrvatska u srpnju dobiti pozitivnu ocjenu Vijeća za ulazak u euro područje već 2023. godine.

Smatraju i da u 2022. ne bi trebala izostati reakcija agencija za procjene kreditnog rejtinga kroz povećanje dugoročnog kreditnog rejtinga Hrvatske.

U međuvremenu, predviđaju da će HNB ostati dosljedan politici stabilnog tečaja "koji pokazuje sve manju volatilnost, ali i sezonalnost te je sasvim izvjesno da će paritetni tečaj biti tečaj konverzije kune u euro".

U uvjetima relativno snažnog rasta i solidne potrošnje, državni proračun će bilježiti solidne priljeve i posljedično manji manjak. Uz to, nastavit će se pad udjela javnog duga u odnosu na BDP. Novo izdanje obveznica i izlazak Hrvatske na europsko tržište kapitala može se očekivati netom prije svibanjskog dospijeća euroobveznice, navode analitičari RBA.