"Tekući pokazatelji gospodarske aktivnosti i očekivani nastavak rasta investicijske aktivnosti javnog, ali i privatnog sektora te potrošnje kućanstava upućuju na to da bi stopa rasta realnog BDP-a u 2019. mogla iznositi 3,1 posto", navodi se u priopćenju.

Time je središnja banka povećala svoju procjenu gospodarskog rasta u ovoj godini, s obzirom da su prognoze HNB-a s kraja prošle godine govorile o rastu BDP-a u ovoj godini od 2,7 posto, da bi u proljeće ove godine procjena bila snižena na 2,5 posto.

Sada, pak, HNB procjenjuje da bi BDP u ovoj godini mogao rasti za 3,1 posto, što je u skladu i s danas objavljenim prognozama Europske komisije. Komisija je, naime, u privremenim ljetnim ekonomskim prognozama znatno podigla procjenu rasta hrvatskog gospodarstva u 2019. godini, na 3,1 posto s ranije procijenjenih 2,6 posto.

Stopa inflacije mogla bi se u 2019. smanjiti na 0,7 posto

Kako je priopćeno iz središnje banke, Savjet HNB-a je na današnjoj sjednici raspravljao o recentnim gospodarskim i novčanim kretanjima, razmotrio je i aktualnu analizu financijske stabilnosti, a na dnevnom redu bilo je i izvješće o stanju bankovnog sustava za prvo tromjesečje 2019. godine te izvješće o prošlogodišnjem poslovanju Hrvatskog novčarskog zavoda, koje je prihvaćeno.

Uz procjenu rasta realnog BDP-a u ovoj godini od 3,1 posto, u HNB-u procjenjuju i da bi se rast broja zaposlenih i pad nezaposlenosti ipak mogli vrlo postupno usporavati, a stopa inflacije bi se u 2019. mogla smanjiti na 0,7 posto, ponajviše zbog smanjenja doprinosa cijena energije te učinka smanjenja stope PDV-a na cijene prehrambenih i farmaceutskih proizvoda.

"Višak na tekućem i kapitalnom računu platne bilance očekuje se na razini od 3,1 posto BDP-a, a njegovo smanjenje u odnosu na prošlu godinu posljedica je daljnjeg produbljivanja manjka u robnoj razmjeni s inozemstvom, čije učinke ublažavaju nastavak rasta neto izvoza usluga i intenziviranje korištenja sredstava iz EU fondova. Trend poboljšanja relativnih pokazatelja inozemne zaduženosti mogao bi se stoga nešto usporiti. Kada je riječ o fiskalnim kretanjima, prema Programu konvergencije Vlade Republike Hrvatske manjak proračuna opće države mogao bi iznositi oko 0,3 posto BDP-a u 2019., dok Europska komisija očekuje da bi se mogao ostvariti proračunski višak", ističu iz središnje banke.

Poručuju kako HNB u takvom makroekonomskom kontekstu namjerava i dalje provoditi ekspanzivnu monetarnu politiku i podupirati gospodarski rast uz održavanje stabilnog tečaja kune prema euru. Pritom se ekspanzivna monetarna politika i smanjivanje kamatnih stopa na kredite domaćih kreditnih institucija odražavaju ponajprije u snažnijem rastu kreditiranja stanovništva. Tome u najvećoj mjeri pridonose gotovinski nenamjenski krediti, dok bi ukupni plasmani (isključujući državu) u 2019. mogli ostvariti godišnji porast podjednak onome iz 2018. godine, navodi se u priopćenju.

"Analiza stabilnosti i potencijalnih rizika u hrvatskom financijskom sustavu upućuje na i dalje umjerenu izloženosti financijskog sustava sistemskim rizicima. Nastavak gospodarskog rasta povoljno djeluje na strukturne neravnoteže koje proizlaze iz visoke razine duga opće države i inozemnog duga. Povoljna kretanja zabilježena kod nefinancijskih poduzeća vidljiva su u boljim poslovnim rezultatima, dok se kod sektora kućanstva smanjuje razina preuzetog valutnog i kamatnog rizika. No, utjecaj tih povoljnih kretanja ograničava i dalje snažan rast udjela gotovinskih, pretežno neosiguranih kredita. Bankovni je sustav i dalje visoko kapitaliziran i likvidan", naglašavaju iz središnje banke.

Savjet HNB-a na današnjoj se sjednici suglasio s imenovanjem Borisa Centnera za člana uprave Erste&Steiermärkische Bank, dok su suglasnost za članove uprave Imex banke dobili Siniša Špoljarec i Dušanka Mišković, kao i Verica Ljubičić za članicu uprave Samoborske banke.