Europska komisija zadržala je u četvrtak svoje ranije procjene po kojima će rast hrvatskog gospodarstva u ovoj godini biti 2,8 posto, a sljedeće 2,7 posto, nakon što je rast krajem prošle godine ponešto posustao.

Premijer Plenković ocijenio je kako je dobro što se te procjene Komisije u cijelosti podudaraju s prognozama Vlade i Ministarstva financija.

Vlada je, naime, proračun za ovu godinu temeljila na procjeni rasta gospodarstva od 2,9 posto.

"Komisija vidi da smo napravili značajna iskorake kada je riječ o fiskalnoj disciplini i kada je riječ o kontinuitetu rasta. Kada je riječ o smanjivanju javnog duga, oni su čak i optimističniji od nas u smislu brzine smanjivanja javnog duga, a to su ujedno i ispunjavanje kriterija za uvođenje eura, što je jedan od naših ciljeva", rekao je Plenković odgovarajući na upite novinara u Otočcu, gdje je bio na svečanoj sjednici Skupštine Hrvatske vatrogasne zajednice.

Europska komisija u proljetnim ekonomskim prognozama procjenjuje da će i u ovoj godini, kao i lani, Hrvatska zabilježiti višak opće države, i to u visini od 0,7 posto BDP-a. To bi trebalo voditi daljnjem smanjivanju udjela javnog duga u BDP-u - nakon pada lani na 78 posto BDP-a, u ovoj na 73,7 posto, a u 2019. na 69,7 posto.

"Meni se čini da su njihove prognoze poticajne. Mislim da smo što se Agrokora tiče, reagirali odlično, postavili zakonski okvir i vjerujem da ćemo taj proces dovršiti u zakonskom roku, da će nastavak povećanja zaposlenosti, smanjivanja nezaposlenosti, mogućnosti koje se pružaju boljom apsorpcijom EU sredstava, biti poticaj i za Vladu da stvorimo jedan pozitivno poslovno okruženje za daljnji rast, proizvodnju i izvoz", rekao je premijer.

Kako se navodi u procjenama Europske komisije, rizici u vezi prognoza proizlaze iz rezultata nagodbe Agrokorovih kreditora, koju tek treba postići. "Uspješan ishod pregovora mogao bi utjecati na povećanje proizvodnje i investicije grupe i njezinih dobavljača, dok bi neuspjeh u postizanju konačne nagodbe mogao rezultirati financijskim i operativnim poremećajima", ocjenjuje Komisija.

Predviđa i sporiji odlazak Hrvata u inozemstvo zbog snažnog rasta zaposlenosti i rasta plaća.

Premijera su novinar upitali i je li zadovoljan smjerom kojim ide prijedlog nove višegodišnje financijske perspektive za razdoblje 2021.-2027. koju je Europska komisija jučer predložila, a kojim se među ostalim smanjuje za po pet posto iznosi za kohezijsku politiku i poljoprivredu.

Plenković smatra da ćemo što se tiče Hrvatske biti zadovoljni s našim omotnicom.

"Tek sad predstoje pravi pregovori. Komisija je izašla s brojkama, Hrvatska ima radnu skupinu koja prati taj proces. Naši prioriteti vezani su za kohezijsku politiku, dakle ravnomjerni regionalni razvoj, gospodarstvo, poduzetništvo, mlade, obrazovanje, inovacije i demografsku revitalizaciju, ali i tradicionalne politike poput poljoprivredne politike. Mislim da ćemo dio toga, što nam je bitno, imati i kroz pitanje sigurnosti, zaštite od nelegalnih migracija", istaknuo je.

Kako je rekao, Hrvatska je izrazila spremnost više uplaćivati u EU proračun nego što je to činila dosad.

"Mi ćemo bez ikakve dileme i dalje biti jedna od onih zemalja koja će profitirati od EU proračuna", kazao je Plenković, koji smatra i da bi iduća perspektiva "trebala biti vrijeme kada mi lovimo korak s onima koji su ispred nas".

U prijedlogu nove višegodišnje financijske perspektive Europska komisija po prvi put predlaže i povezivanje dodjele europskih proračunskih sredstava s vladavinom prava.

"Što se tiče uvjetovanosti, tu imamo određene rezerve. Moramo vidjeti na što bi se to točno odnosilo i kako, jer nije isto da su oni koji su bili u Uniji prije nas imali sredstva bez obzira na poštivanje kriterija, a sada se to uvodi kao jedan novum. S te strane bit ćemo vrlo obazrivi u formuliranju konačnih zaključaka", izjavio je Plenković, podsjetivši da se proračun na kraju donosi u dogovoru Vijeća ministara, gdje je i hrvatska Vlada, i Europskog parlamenta.