Privatizacija Hrvatskih telekomunikacija sedma je po veličini u Europi u 2007. godine, stoji u istraživanju Thomson Financiala. Privatizacija preko javne ponude dionica vrijedna 1,38 milijardi dolara ispred je javne ponude dionica ruske energatske kompanije WGC-2 i Greek Postal Savings Bank. Iako se često u Hrvatskoj govori o rasprodaji državnih kompanija, Hrvatska nije izuzetak u odnosu na europske zemlje. Većina država sprema se na IPO kompanija u većinskom državnom vlasništvu. Najveća privatizacija u Europi ove se godine dogodila u Francuskoj gdje je tamošnja vlada prodala distributera električne energije Electrice de France za 5,41 milijardu dolara. Francuska je vlada prodala također udio u telekomunikacijskoj kompaniji France Telecom za 3,57 milijardi dolara.
Francuski put
I dok je hrvatska vlada većinu novca od prodaje dionica namijenila za povrat duga umirovljenicima, francuska je vlada novac od javne ponude obećala uložiti u razvoj sveučilišta diljem zemlje. Dinamika privatizacije u nekoj zemlji usko je povezana s promjenom vladajućih stranaka što određuje smjer u gospodarstvu. Nakon što je u Švedskoj na parlamentarnim izborima pobijedila Umjerena stranka, parlament je požurio s prodajom velikih kompanija u većinskom državnom vlasništvu. Parlament je krenuo s prodajom telekomunikacijskog operatora TeliaSonera, burzovnog operatora OMX i Nordea Banka. Novac od privatizacije švedska će vlada utrošiti u smanjenje javnog duga. Upravo je javni dug jedan od najboljih pokazatelja o smjeru i veličini buduće privatizacije u nekoj zemlji. Udio javnog duga u eurozoni iznosi 76 posto BDP-a. U Italiji on iznosi 120 posto, a u Poljskoj 50 posto BDP-a. Listopadska pobjeda liberala Donalda Tuska u Poljskoj dovela je do ubrzanja privatizacijskih planova te je vlada odmah krenula u smanjivanje državnog vlasništva u velikim tvrtkama. Iako udio duga u BDP-u nije velik, nova poljska vlada želi izbjeći dodatno zaduživanje te na taj način želi što spremnija dočekati uvođenje eura sljedeće godine. Poljske kompanije većinom su u državnom vlasništvu pa se s pravom očekuje da će sljedeće godine ta zemlja biti broj jedan u privatizacijskim procesima u Europi. Poljsko ministarstvo financija još je 2004. godine pokušalo privatizirati energetsku grupaciju Eneu, uzevši za savjetnika britansku banku HSBC Holdings. Međutim, Enea nikada nije do kraja privatizirana. Vlada je najavila i prodaju većinskog udjela u drugoj najvećoj poljskoj banci PKO. Očekuje se da će dionice te banke biti izlistane sljedeće godine na Varšavskoj burzi. Tusk je najavio da će prioritet u privatizaciji imati mala i srednja poduzeća u kojima država ima manjinsko vlasništvo.
Nastavak u 2008.
Prema njegovim riječima ta poduzeća trebaju svježa ulaganja i poboljšanje kvalitete menadžmenta. Točnije rečeno, riječ je o kemijskim kompanijama kao što su Kedzierzyn, Tarnow, proizvođač čelika Huta Labedy, zrakoplovna kompanija LOT i drvna industrija Fabryka Sklejka-Pisz. Osim Švedske i Poljske, parlamentarni i predsjednički izbori u zemljama EU održani su i u Sloveniji, Francuskoj, Danskoj i Grčkoj. Iako iz tih zemalja stižu skromnije najave o privatizaciji od onih u Švedskoj ili Poljskoj, ne treba sumnjati da se ondje neće dogoditi isplative prodaje kompanija. Danska vlada već ozbiljno razmišlja o smanjenju svoga 73-postotnog udjela na 51 posto u naftnoj kompaniji DONG. Slovenija je već završila IPO Nove kreditne banke Maribor. Njemačka vlada planira privatizirati željezničkog prijevoznika Deutsche Bahn za 6 milijardi eura. Iako je prodaja udjela planirana za sljedeću godinu, detaljniji planovi su odgođeni zbog svađe unutar vladajuće koalicije demokršćana i socijaldemokrata o pitanju vlasništva mreže željezničke pruge, a postavljeno je i pitanje o tome hoće li zbog privatizacije doći do srozavanja usluge prema putnicima.
Rast IPO-a u svijetu
Ukupna vrijednost prodaje udjela preko javne ponude dionica u svijetu u prvih devet mjeseci ove godine iznosila je 57 milijardi dolara. Polovica tog iznosa odnosi se na kompanije iz Brazila, Rusije, Indije i Kine koje su zajedno izvele 118 IPO-a u zadnjem kvartalu ove godine. Prodaja udjela u kompanijama preko javne ponude dionica u svijetu raste, što pomaže razvoju tržišta kapitala u nastajanju. Jedna sedmina svih svjetskih IPO-a u trećem kvartalu dogodila se na brzorastućim tržištima. Mnogi zbog toga smatraju te zemlje glavnim pokretačima svjetskog gospodarskog rasta.