Pripreme za uvođenje eura u Hrvatskoj od 1. siječnja 2023. godine idu bez ikakvih problema i prema planu, istaknuto je u srijedu na sjednici Nacionalnog vijeća za uvođenje eura.

Premijer Andrej Plenković rekao je da će Hrvatska članstvom i u eurozoni i u Schengenu od 1. siječnja iduće godine ući ući u skupinu 15 zemalja svijeta koji su istovremeno i u NATO-u i u eurozoni i u Schengenu.

"Na taj smo način dio najuže jezgre i najrazvijenijeg dijela EU. To je u 30 godina veliko postignuće", rekao je Plenković.

Potvrdio je i da će ulazak u schengenski prostor biti potvrđen 1. siječnja 2023. što se tiče graničnih prijelaza, a zračnih luka 26. ožujka.

Nakon ulaska u europodručje, Hrvatska će se moći nositi bolje s različitim krizama, i građani i poduzeća bit će zaštićeniji i sigurniji u svakom pogledu, rekao je Plenković.

Po njemu, kontekst članstva u europodručju nosi sa sobom niže kamate, povećava konkurentnost, te diže i politički i ekonomski rejting zemlje.

Premijer je kazao da će Hrvatska od uvođenja eura imati izravne i trajne koristi, a jedna od najvećih je što će u potpunosti nestati valutni rizik, kojem su izloženi svi oni koji imaju kredite vezane uz euro.

Kao drugu važnu korist istaknuo je trend smanjivanja kamatnih stopa.

Istaknuo je i kako će dvojno iskazivanja cijena trajati i nakon što uđemo u europodručje, dodavši kako 53 posto robnog izvoza i 60 posto robnog uvoza Hrvatska obavlja sa zemljama europodručja.

Sve pripreme za uvođenje eura teku normalno, naglasio je premijer, navodeći i kako će građani od 1. prosinca u svim bankama, Fini i poštama moći kupiti dva početna paketa eurokovanica s hrvatskim motivima. Početni paket sadrži 33 kovanice svih apoena.

Ministar financija Marko Primorac je izvijestio kako je u procesu usklađivanja zakonodavstva s uvođenjem eura od 70 zakona, čija je izrada i donošenje planirano ove godine, do sada doneseno 68 zakona, dok su dva zakonska prijedloga u proceduri Hrvatskog sabora te će biti doneseni do kraja godine.

Proces usklađivanja zakonodavstva nastavit će se i u 2023. godini, uz načelo neprekidnosti pravnih akata, pa će se tako iznosi u kunama računati u eurima po fiksnom tečaju konverzije, najavio je.

Inače, fiskni tečaj konvezije je 7,53450 kuna za jedan euro.

Ministar financija je izvijestio i kako je u tijeku i sveobuhvatna informativna kampanija, dio koje su i edukativne aktivnosti, a po prvi je put i državni proračun izražen u eurima.

Državi je, istaknuo je Primorac, od posebne važnosti da se konverzija iz kuna u euro provodi u skladu sa Zakonom o uvođenju eura i da se spriječe svi pokušaji nezakonitog postupanja.

Guverner Hrvatske narodne banke (HNB) Boris Vujčić je izvijestio kako je do sada otkovano 347 milijuna komada kovanica, odnosno 83 posto ukupne količine kovanica. Do Božića će biti otkovano 420 milijuna kovanica, istaknuo je.

Predopskrba banaka eurima počela je u listopadu i još traje, a do sada je bankama isporučeno tri četvrtine novčanica i kovanica od onoga što je planiramo, naglasio je Vujčić.

Intenzivira se, rekao je, i povlačenje kuna iz optjecaja pa je od sredine kolovoza do sada vrijednost kuna u optjecaju smanjena za devet milijardi kuna.

Isto tako banke provode brojna operativna testiranja pa Vujčić ne očekuje nikakva negativna iznenađenja.

Po podacima koje je iznio, od 1. siječnja 2023. bit će operativno 2.700 bankomata, što je 70 posto od svih bankomata u državi, a preostalih 1.300 bankomata bit će operativno do 15. siječnja.

Direktora Hrvatske udruge banaka (HUB) Zdenko Adrović najavio je interaktivnu kartu bankomata, na kojoj će građani moći pronaći najbliži bankomat na kojem će moći podići eure.

I predstavnici banaka te Fine i Hrvatske pošte su istaknuli da pripreme za uvođenja eura idu po planu.