Predsjednica Europske banke za obnovu i razvoj (EBRD) Odile Renaud-Basso izjavila je u petak da obnovljivi izvori energije, prije svega iz sunca i vjetra, predstavljaju trenutno prioritet bančinih aktivnosti u Hrvatskoj, poručivši da je potrebno olakšati i ubrzati ulaganja u taj sektor.

Renaud-Basso je u svom prvom posjetu Hrvatskoj kao predsjednica EBRD-a, koji će iskoristiti za bolji uvid u potencijal za bančina ulaganja, uz naglasak na projekte privatnog sektora.

Posjet dolazi u trenutku kada EBRD obilježava 30 godina djelovanja u Hrvatskoj, tijekom kojih je u javni i privatni sektor uložio više od 4,5 milijardi eura, pružio savjetodavne usluge za više od 800 malih i srednjih poduzeća, kao i podržao proces približavanja zemlje Europskoj uniji.

Renaud-Basso je na današnjem brifingu za medije u zagrebačkom sjedištu EBRD-a izvijestila da je ta banka lani povećala razinu svojih aktivnosti u Hrvatskoj, kada su ukupna ulaganja iznosila gotovo 300 milijuna eura, pri čemu ih se 82 posto odnosilo na privatni sektor.

Nada se da će se ta razina ulaganja održati i u ovoj godini, istaknuvši da je jedan od ključnih prioriteta banke zelena tranzicija, a na prvom mjestu ulaganja u proizvodne kapacitete iz obnovljivih izvora energije, prvenstveno sunca i vjetra, kao i lakši i brži razvoj tog sektora.

Rekla je da je područje obnovljivih izvora energije vrlo atraktivno za privlačenje stranih investitora, njegov razvoj dugoročno od ključnog značaja za konkurentnost zemlje, no da je potrebno ukloniti administrativna "uska grla" i pretjeranu birokraciju koja usporava takve projekte.

"Postoji veliki potencijal koji treba materijalizirati", poručila je Renaud-Basso, podsjetivši i da je EBRD financirao nedavno predstavljenu studiju hrvatskih stručnjaka po kojoj potencijalni kapacitet vjetroelektrana na moru u Hrvatskoj u područjima s niskim utjecajem na krajolik i more iznosi 25 gigavati (GW).

Inače, EBRD-ov doprinos financiranju trenutnih projekata solarnih i vjetroelektrana u Hrvatskoj doseže vrijednost od oko 170 milijuna eura, a ti projekti bi trebali dovesti do povećanja proizvodnih kapaciteta za 250 megavata (MW).

Zelena tranzicija, uz obnovljive izvore, uključuje i pitanja povećanja energetske učinkovitosti, a osim ubrzanja dekarbonizacije i smanjenja emisija ugljičnog dioksida, doprinijela bi i većoj energetskoj sigurnosti zemlje, navela je Renaud-Basso.

Susreti s Plenkovićem i Tomaševićem

Upravo o "zelenoj agendi" je bilo riječi i na sastanku s hrvatskim ministrom financija Markom Primorcem, a bit će i na susretu s predsjednikom hrvatske Vlade Andrejem Plenkovićem, koji bi se trebao održati sutra na Dubrovnik Forumu.

Renaud-Basso se susrela i sa zagrebačkim gradonačelnikom Tomislavom Tomaševićem, a osim energetske učinkovitosti, na sastanku je bilo riječi i projektima prometne infrastrukture, zbrinjavanja otpada, obnove vodovodne mreže i revitalizacije industrijskih zona.

Posjet Renaud-Basso predviđa i susrete s privatnim tvrtkama iz energetskog i informatičkog sektora, a predsjednica EBRD-a je upravo apostrofirala i IT sektor kao onaj gdje postoji veliki potencijal za ulaganja i njegov daljnji razvoj.

Inače, primjer EBRD-ove savjetodavne podrške malim i srednjim poduzećima je i program Blue Ribbon, kojem se u travnju pridružila i hrvatska IT kompanija Infinum.

EBRD-ove inicijative u 2023. u Hrvatskoj uključuju promicanje sudjelovanja žena u upravnim odborima, sudjelovanja ukrajinskih izbjeglica na tržištu rada, kao i urbani razvoj Petrinje nakon potresa.

Iz EBRD-a su napomenuli da trenutno hrvatskoj Vladi pružaju tehničku pomoć u "zelenoj" postpotresnoj obnovi javnih zgrada te u poboljšanju upravljanja nekretninama u državnom vlasništvu.

Lani u Hrvatskoj najveći pad udjela "loših" kredita

EBRD je objavio i najnoviji NPL monitor, svoje izvješće o "lošim" kreditima koje priprema okviru Bečke inicijative, po kojem je Hrvatska među zemljama središnje, istočne i jugoistočne Europe (CESEE) koja je u prošloj godini zabilježila najveći pad udjela NLP-ova u ukupnim kreditima, za 1,4 postotna boda, odnosno s 5,7 krajem 2021. na 4,3 posto na kraju 2022., odnosno na 253,8 milijuna eura.

Inače, nenaplativi krediti (NPL) nastavili su padati i na razini cijele regije, lani je to u prosjeku iznosilo 0,4 postotna boda, čime su na novoj najnižoj razini od 2016. godine, kada je prvi put objavljen NPL monitor. Udio NLP-ova u ukupnim kreditima u regiji je tako s krajem 2022. iznosio 2,3 posto, odnosno 27,4 milijarde eura.

Iz EBRD-a su istaknuli da je bankarski sektor EU-a i CESEE regije i dalje stabilan i otporan. No, u većini zemalja regije i dalje su prisutne ranjivosti, pri čemu trajni makroekonomski pritisci, uključujući visoku inflaciju i kamatne stope, u kombinaciji s niskim izgledima za gospodarski rast, "pridonose stresu u mnogim klasama imovine", pa je i moguće da bi u nadolazećim mjesecima moglo doći do povećanja NLP-ova.