Važno je donositi informirane i kvalitetne financijske odluke, na temelju analize i kritičkog promišljanja, a ne "slijeđenja mase", istaknuo je u ponedjeljak potpredsjednik Vlade i ministar financija Marko Primorac na konferenciji u povodu Svjetskog i Europskog tjedna novca 2025.

Konferenciju, ove godine pod sloganom "Ne budi kao guska u magli, s financijama ne nagli!", organiziralo je Ministarstvo financija koje je i koordinator za pitanje financijske pismenosti u Hrvatskoj, a bila je namijenjena srednjoškolcima i studentima, koji su je, osim uživo, mogli pratiti i na internetu.

Ministar Primorac je rekao da se ovogodišnjom krilaticom, parafrazom poznate rečenice Stjepana Radića, želi istaknuti važnost kritičkog promišljanja o financijama i financijskoj pismenosti. Kazao je da ministarstva financija te znanosti, obrazovanja i mladih dijele istu ambiciju širenja financijske pismenost i motivirati mlade da se financijski obrazuju i donose kvalitetne odluke.

Rekao je da razvojem tehnologije i digitalizacije i financijska pismenost dobiva sve veću važnost, pri čemu rastu i izazovi za mlade, kojima je poručio da je potrebno analizirati sve nove financijske proizvode i usluge te koristiti ono što smatraju korisnim, a ne "slijediti mase".

"Da bi se izbjegle brzoplete odluke, posebno kada je riječ o financijskim inovacijama kojih je na tržištu sve više, jako je važno razumjeti u potpunosti što one nose sa sobom", poručio je Primorac.

Osvrćući se na brojne aspekte financijske pismenosti, naglasio je i važnost osiguranja kvalitetne mirovine, to jest dostatnih financijskih sredstava za to vrijeme. "Odluke koje donosite danas, odnosno u većoj mjeri koje ćete donositi kada stupite na tržište rada, utječu na budućnost vaših mirovina. O svojim financijama je potrebno voditi računa u svakom razdoblju života, ne isključujući ni one najranije faze jer one itekako mogu imati velik utjecaj na ono što će se događati u budućnosti, pa čak i u vašoj mirovini", istaknuo je Primorac.

Govorio je i o utjecaju "influencera" putem društvenih mreža, prije svega na mlađe generacije, upozorivši da tu postoje i pojedini čije sadržaje ne bi trebalo slijediti. "Stoga je potrebno znati kritički promišljati te prepoznati sadržaje kojima se može vjerovati", istaknuo je.

"I dalje treba slušati roditelje"

Naglasio je i važnost obitelji, jer, iako su s razvojem tehnologije i inovacija mladi s nekim proizvodima i uslugama bolje upoznati od svojih roditelja, to ne znači da treba zanemariti njihove savjete, koji proizlaze iz puno većeg životnog iskustva.

Skupu se obratio i državni tajnik u Ministarstvu znanosti, obrazovanja i mladih Nikola Mrvac, nakon kojeg je predavanje mladima održao "influencer" u području financijske pismenosti Toni Milun.

Fokusirao se na osnovne postulate upravljanja financijama, od zarađivanja novca, racionalnog trošenja, izbjegavanja minusa na računu, kao i potrebu ulaganja za budućnost. Pritom je iznio kratku analizu isplativosti te rizika od ulaganja u razne kategorije imovine, kao što su nekretnine, kriptovalute, zlato i dionice, uz naglasak na potrebu dobre informiranosti.

Održan je i panel o moći i pomoći influencera, na kojem je tik tok mentor Dario Marčac o izazovima tog zanimanja razgovarao s tik tok kreatorima Janom Mihaljevićem, Miom Uzelac i Doroteom Prosnik.

Na kraju je upriličen i kviz znanja iz financija. Paralelno s konferencijom, održan je i Sajam financijske pismenosti, koji je omogućio sudionicima da se upoznaju s različitim inicijativama i resursima iz područja financijske edukacije.

Mnogobrojne aktivnosti

U razdoblju od 17. do 21. ožujka 2025. godine mnogobrojnim aktivnostima, kao što su radionice, seminari, konferencije, webinari i edukativne igre, obilježit će se Svjetski i Europski tjedan novca, kako bi se dodatno podigla svijest o važnosti financijske pismenosti i osnaživanju pojedinaca sa svrhom boljeg upravljanja svojim financijama za sigurniju budućnost.

Ovogodišnja tema Svjetskog tjedna novca je "Think before you follow, wise money tomorrow" koja je usmjerena na izazove digitalnih financija i utjecaj društvenih mreža na odluke mladih, s posebnim naglaskom na prepoznavanje pouzdanih informacija, pri čemu se ističe važnost kritičkog promišljanja kako bi se izbjegle emocionalne zamke poput pritiska vršnjaka i "mentaliteta krda", to jest tendencije slijeđenja većine bez promišljanja.