Ministar rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike Marin Piletić potvrdio je u srijedu da najavljenom poreznom reformom postoji mogućnost smanjenja doprinosa za prvi stup mirovinskog osiguranja, no i poručio da su predviđeni supstituti te da mirovine nipošto nisu ugrožene.

Piletić je dao izjavu novinarima uoči radnog ručka u organizaciji HUP - Udruge malih i srednjih poduzetnika, koji su ga pitali o detaljima najavljene porezne reforme te jesu li njome mirovine ugrožene.

"Nipošto mirovine nisu ugrožene", ustvrdio je Piletić, koji je podsjetio na dosadašnje poraste mirovina za umirovljenike.

Rekao je da prijedlozi poreznih izmjena, koje bi trebale stupiti na snagu s 1. siječnjem 2024., a koje još nisu predstavljene javnosti, za cilj imaju porezno rasterećenje cijene rada i veća primanja radnika, a da nikome nije palo napamet ugroziti mirovinski sustav.

Dodao je i da je formirana radna skupina koja će temeljito propitati dodatne mogućnosti za unaprjeđenje mirovinskog sustava, s ciljem konstantnog povećanja mirovina za sve.

Na konkretno pitanje novinara hoće li se smanjivati doprinosi za mirovine, te u tom slučaju ima li se u planu neka supstitucija, Piletić je rekao da je odgovor na oba pitanja "da".

"Kada ministar financija bude spreman izaći u javnost sa svim konkretnim potezima i najavama što je mislio po pitanju smanjenja doprinosa za mirovinsko osiguranje, a podsjetit ću da je spomenuo samo moguću modifikaciju stope za prvi stup, onda će vam sve biti jasno", izjavio je Piletić.

Upitan o kritikama da ovakve izmjene neće dovesti do rasta plaća, Piletić je rekao da će o tome suditi svi zaposleni kada dobiju plaće za siječanj iduće godine.

"Vlada je preozbiljna u svojoj namjeri konstantnog poreznog rasterećivanja, pa da bi nešto najavila a da onda plaće svih radnika u Hrvatskoj ne bi bile veće", poručio je.

Na pitanje kako misli da će doći do rasta mirovina ako će se smanjivati doprinosi, Piletić je poručio da će se sve vidjeti na vrijeme, dodajući i da doprinosi trenutno pokrivaju 61 posto isplata za mirovine, što predstavlja porast, a koji se može zahvaliti većim plaćama.

Dakle, tako se preostalih oko 38 posto za mirovine isplaćuje iz proračunskih sredstava, a cilj je da taj omjer ne bude narušen.

"Upravo zbog većih plaća i većih uplata doprinosa, da se ovaj omjer 60:40 i zadrži", izjavio je Piletić.

Upitan je li ga ministar financija Marko Primorac iznenadio s ovim prijedlozima, Piletić je rekao da su ranije o svemu razgovarali, a da je Primorac o svemu izvijestio i uži kabinet Vlade.

Weber: Svako rasterećenje rada će omogućiti brži rast plaća

Glavna direktorica Hrvatske udruge poslodavaca (HUP) Irena Weber poručila je da ta udruga snažno podržava najavljenu poreznu reformu, osobito iz razloga jer i sami kontinuirano zagovaraju porezno rasterećenje rada.

Ponovila je da poslodavci kontinuirano dižu plaće.

Tako po anketama HUP-a, članice te udruge plaće su podigle u prosjeku za 15 posto, a u određenim granama koje su posebno pogođene nedostatkom radnika, poput građevine i ugostiteljstva, rasle su i više od 20 posto.

"Iz tog razloga, svako dodatno rasterećenje rada, osobito u djelu poreza, je dobrodošlo i omogućit će brži rast plaća, što nam je svima u interesu", poručila je Weber.

Upitana o određenim najavama da bi poreznim izmjenama došlo i do smanjenja doprinosa za mirovine, Weber je rekla kako nemaju dovoljno informacija o detaljima predložene reforme, pa će više moći komentirati kada se ti detalji obznane.

Nije se složila s konstatacijom da je najavljena reforma "zamagljivanje i pretakanje iz šupljeg u prazno".

Istaknula je da bi porezno rasterećenje plaća, osobito na način na koji to zagovara HUP, a to je povećanjem osobnog odbitka i smanjenjem niže stope poreza na dohodak, imalo posebno pozitivan utjecaj na zaposlenike s najnižim plaćama.

Također, poželjno je i pomicanje praga za primjenu više stope poreza na dohodak, jer bi to, smatra Weber, doprinijelo zaustavljanju odljeva najkvalificiranijih radnika.

Iz HUP-a su analizirali i profitne marže kompanija u glavnim sektorima u prošloj godini, posebno u sektorima maloprodaje i proizvodnje hrane, pri čemu je zaključeno da nije došlo do njihovog povećanja.

Weber je tako ujedno kao "potpuno pogrešne" ocijenila tvrdnje Hrvatske narodne banke (HNB) o snažnom utjecaju profitnih marži kompanija na ubrzanje inflacije.