Ukupni prihod državnog proračuna u prvom polugodištu ostvaren je u iznosu od 60,4 milijardi kuna što je na međugodišnjoj razini pad od 7,2 posto, pri čemu su prihodi od poreza pali za 13,6 posto i iznosili 32 milijarde kuna, rekao je ministar.

Ukupni rashodi iznosili su 77,1 milijardu kuna, što je povećanje od 10,1 milijardu kuna ili 15,2 posto u odnosu na isto razdoblje lani.

Tako je manjak državnog proračuna u prvom polugodištu iznosio 16,7 milijardi kuna, a kad se dodaju izvanproračunski korisnici te lokalna i regionalna samouprava 17,9 milijardi kuna ili 4,9 posto BDP-a.

Od poreza na dobit prikupljene su 4,2 milijarde kuna, 20,9 posto manje nego lani, a od PDV-a 20,5 milijardi kuna odnosno 12,6 posto manje.

Posebni porezi i trošarine donijeli su državnom proračunu u prvih šest ovogodišnjih mjeseci 6,5 milijardi kuna ili 11,3 posto manje, a prihodi od doprinosa pali su za 12,2 posto, na 10,4 milijarde kuna.

Najveći razlog za povećanje rashoda je provedba mjera za očuvanje radnih mjesta, rekao je Marić, za što je izdvojeno 6,7 milijardi kuna.

Povećani su i rashodi za zaposlene, kao rezultat pune primjene kolektivnih ugovora te drugih propisa kojim se reguliraju plaće u državnim i javnim službama i to za 1,2 milijarde kuna.

Trošak indeksacije mirovina veći je za 740,1 milijun kuna u odnosu na prvo lanjsko polugodište.

Marić je kazao da je ovogodišnje polugodište specifično, pa su za razliku od prethodnih godina brojke uglavnom s negativnim predznakom.

Pri tome je naveo kako je BDP realno pao za 7,8 posto u prvom polugodištu ove, u usporedbi s istim razdobljem prošle godine, inflacija je istovremeno iznosila 0,5 posto, industrijska proizvodnja pala je 6,4 posto, promet od trgovine na malo 6,6 posto, indeks građevinskih radova porastao je za 3,1 posto, a ukupan broj noćenja turista smanjen je za 77,1 posto. Prosječan broj registriranih nezaposlenih pri Hrvatskom zavodu za zapošljavanje u prvom polugodištu je iznosio 148 tisuća, što je međugodišnje povećanje od osam posto.