Bonitetna kuća Dun & Bradstreet podigla je ocjenu kreditnog rejtinga Hrvatske s dosadašnjih DB3d na DB3c, zbog politike Vlade koja je usmjerena na daljnje pregovore o ulasku u EU.

To je prvo povećanje kreditnog rejtinga Hrvatske od kraja 2006. kada je bonitetna kuća D&B Hrvatsku po prvi put svrstala u razred DB3, među zemlje s blagim rizikom za ulagače. Analitičari D&B u najnovijem izvješću o hrvatskom kreditnom rejtingu ističu da bi potvrda dosadašnjeg premijera Ive Sanadera za predsjednika nove koalicijske Vlade trebala osigurati nastavak dosadašnje Vladine politike.

Usprkos oslanjanju Sanaderova HDZ-a na podršku koalicijskih partnera (HSS, HSLS, HSU, SDSS) bit će malo razlika u fundamentalnim stavovima od prethodne Vlade, procjenjuju analitičari D&B-a.

S obzirom na široku političku potporu EU integraciji, očekuje se da Vlada nastavi provoditi reforme nužne za ulazak u EU. Međutim, napredak bi mogao biti usporen kod politički osjetljivih područja kao što su poljoprivreda, ribarstvo, brodogradnja i industrija željeza, smatraju analitičari.

Navode pritom da bi inzistiranje HSS-a i HSLS-a na poljoprivrednoj politici i teritorijalnim pitanjima moglo zasjeniti pretpristupne pregovore u 2008.-2009. HDZ će se naći pod pritiskom iz HSS-HSLS-a da zaštiti poljoprivrednika od strukturnih reformi, traženjima veće fiskalne decentralizacije, te provođenja zaštićene ribolovne zone u Jadranu.Europska komisija već je upozorila na negativne posljedice za Hrvatsku vezano za proglašenje ribolovno ekološkog pojasa, no, čini se, smatraju analitičari D&B-a, da će biti ponuđen neki oblik kompromisa kako bi se ublažila zabrinutost Europske komisije.

U svakom slučaju, Vlada predvođena HDZ-om će vjerojatno nastaviti više tržišno orijentiranu i reformsku politiku, a to bi trebalo zadržati zemlju na putu pristupu EU u sljedeće tri godine, ističu analitičari D&B-a, objašnjavajući povećanje kreditnog rejtinga Hrvatske na DB3c.

Analitičari ne očekuju da bi kriza na američkom tržištu hipotekarnih kredita i opće stanje američkog gospodarstva moglo imati veliki utjecaj na Hrvatsku, no, neki negativni rizici postoje.

Procjenjuju da će u Hrvatskoj doći do pooštravanja uvjeta kreditiranja, rasta troškova zaduživanja u inozemstvu, dok bi europska potražnja za hrvatskim izvoznim proizvodima mogla lagano slabiti.

Analitičari D&B procjenjuju da bi, uz jak rast osobne potrošnje, te povećanje produktivnosti, Hrvatska mogla zadržati stopu godišnjeg rasta BPD-a iznad 5 posto u razdoblju 2008.-2009.

Također smatraju da će središnja banka nastaviti i dalje provoditi mjere za stabilnost kune u odnosu na euro, što bi trebalo donekle zaštiti gospodarstvo od inflatornih pritisaka koji proizlaze iz visokih cijena energije, ali i da bi zahtjevi za većim rastom plaća mogli biti veći razlog za zabrinutost.

Hrvatska se s ocjenom kreditnog rejtinga DB3c nalazi na devetom mjestu od ukupno 25 ocijenjenih zemalja. Ispred Hrvatske su Poljska s ocjenom DB3b, te Litva i Letonija, s ocjenom DB3a, dok iza Hrvatske slijede Bugarska i Rumunjska, obje s ocjenom kreditnog rejtinga DB4a.

Na čelu liste je Slovenija, s ocjenom DB2b (mali rizik za ulaganja), dok su na začelju te liste četiri države s ocjenom DB6d vrlo visokog rizika za ulaganja - Bjelorusija, Kirgistan, Turkmenistan i Uzbekistan.