Ta agencija sa sjedištem u Parizu u godišnjim procjenama za energetski sektor "World Energy Outlook 2018" navodi da će potražnja za energijom porasti više od četvrtine između 2017. i 2040. godine, uz pretpostavku o efikasnijoj upotrebi energije.

Ne bude li se energija efikasnije koristila, skok će biti dvostruko veći, procjenjuju u agenciji.

U istom će razdoblju svjetska potražnja za plinom rasti 1,6 posto godišnje, odnosno za ukupno 45 posto u odnosu na sadašnje razine, objavila je IEA.

Njezine procjene temelje se na scenariju izmjene politike, koji uzima u obzir regulativu i mjere u cilju smanjenja emisija štetnih plinova i borbu protiv klimatskih promjena. Također pretpostavljaju efikasniju potrošnju goriva i energenata u zgradama, kao i druge faktore.

"U scenariju ′Novih mjera′ prirodni plin fosilno je gorivo s najvišom stopom rasta i do 2030. godine preteći će ugljen i postati drugi izvor energije, nakon nafte", navodi se u izvješću.

Kina, najveći uvoznik nafte i ugljena u svijetu, ubrzo će postati i najveći uvoznik plina, a do 2040. godine njezin će se neto uvoz približiti onome Europske unije, procjenjuju u agenciji.

Prema izračunima Reutersa, utemeljenima na podacima kineske carinske uprave, Kina je već pretekla Japan na mjestu vodeće svjetske uvoznice prirodnog plina.

Iako je Kina treći potrošač prirodnog plina u svijetu, iza Sjedinjenih Država i Rusije, prisiljena je uvozom podmirivati oko 40 posto svojih potreba, budući da kineska proizvodnja ne uspijeva držati korak s potrošnjom.

Do 2040. godine oko polovine rasta ukupne globalne potražnje za plinom otpadat će na azijska gospodarstva u nastajanju a njihov udio u uvozu ukapljenog prirodnog plina udvostručit će se u odnosu na sadašnje razine i iznositi 60 posto, navodi se u izvješću IEA.

"Iako je prerano za tvrdnje da će globalno tržište plina biti nalik tržištu nafte, obujam trgovine LNG-om znatno se povećao od 2010. godine i dopro i do prethodno izoliranih tržišta", objavila je agencija.

Do 2025. godine 40 posto ukupnog povećanja proizvodnje plina otpadat će na Sjedinjene Države, stoji u izvješću IEA-e. Nakon toga prevladat će drugi izvori, budući da će američka proizvodnja plina iz škriljevca dosegnuti vrhunac i više neće rasti.

Istodobno će se i druge zemlje okrenuti nekonvencionalnim metodama proizvodnje, poput hidrauličkog frakturiranja.

Do 2040. globalna potražnja za električnom energijom rast će 2,1 posto godišnje, uglavnom zahvaljujući rastućoj upotrebi u gospodarstvima u razvoju. U tom će razdoblju na električnu struju otpadati četvrtina ukupne potrošnje energije krajnjih korisnika, uključujući građane i industriju.

Ugljen i obnovljivi izvori zamijenit će mjesta u miksu proizvodnje energije, procjenjuju u IEA-i. Tako će udio ugljena pasti s današnjih oko 40 posto na 25 posto u 2040. godini. Udio obnovljivih izvora prekoračit će pak 40 posto, u odnosu na sadašnjih 25 posto.

Emisije ugljičnog dioksida rast će sporo ali kontinuirano i u 2040. godini dosegnuti 36 gigatona, što bi predstavljalo povećanje za 10 posto u odnosu na 2017. godinu. Njihov će rast uglavnom generirati veća potrošnja nafte i plina, drže u IEA-i.