Prema u petak objavljenom izvješću o proceduri prekomjernog proračunskog manjka i razini duga opće države, u 2017. je suficit konsolidirane opće države iznosio 2,75 milijardi kuna, odnosno 0,8 posto BDP-a.

To je prvi suficit opće države od 2002. godine, od kada se prate ti podaci.

"Danas je i službeno potvrđeno ono što smo prethodno najavljivali, da smo u prošloj godini ostvarili jedinstven rezultat u javnim financijama, te da je Hrvatska prvi put više zaradila nego potrošila", poručio je predsjednik Vlade u priopćenju.

Istaknuo je da je to prvi put od kada se statistika javnih financija prati po europskoj statističkoj metodologiji ostvaren suficit, odnosno višak proračuna opće države.

"To je rezultat iznad očekivanja, ali u skladu s našim odgovornim vođenjem fiskalne politike", dodao je.

To konkretno znači, navodi se u priopćenju, da je ostvareni suficit u 2017. smanjio zaduženje prosječnog hrvatskog građanina za 780 kuna. Za razliku od toga, u 2015. je povećavao prosječno zaduženje građana za oko 2.800 kuna, a u 2016. za 655 kuna.

Pao i javni dug

DZS je u petak objavio i da je na kraju 2017. hrvatski javni dug iznosio 283,3 milijarde kuna, pri čemu je udio tog duga u BDP-u pao na 78 posto, što je njegova najniža razina od 2012. godine, kada je iznosio 69,4 posto BDP-a.

Doduše, dug od 283,3 milijarde kuna veći je za 1,6 milijardi kuna ili 0,6 posto u odnosu na kraj 2016.

No, kako je gospodarstvo lani poraslo brže, za 2,8 posto u odnosu na 2016. godinu, pao je i udjel javnog duga u BDP-u, i to za 2,6 postotnih bodova u odnosu na kraj 2016., kada je iznosio 80,6 posto BDP-a.

Premijer Plenković kazao je da ovaj financijski rezultat potvrđuje odlučnu politiku Vlade u realizaciji jednog od strateških ciljeva, a to je konsolidacija javnih financija i smanjivanje javnog duga što je u 2017. potvrdio i izlazak Hrvatske iz procedure prekomjernog proračunskog manjka.

Poticaj za još bolje rezultate

Predsjednik Vlade istaknuo je da su napore Vlade već prepoznale međunarodne financijske institucije i rejting agencije te su po prvi put od 2004. godine podigle kreditni rejting Hrvatske.

"Uvjeren sam da će ovaj rezultat biti daljnji poticaj za ostvarivanje još boljih rezultata u vođenju odgovorne financijske politike te da će to u dogledno vrijeme rezultirati i daljnjim povećanjem našeg kreditnog rejtinga u investicijski, a što će dodatno potaknuti rast hrvatskog gospodarstva i standarda života hrvatskih ljudi. Hrvatska nastavlja s reformama uz jačanje konkurentnosti gospodarstva, povećanje zapošljivosti i održivosti javnih financija", poručio je Plenković.