Prema Godišnjem izvješću o državnim potporama za 2010. godinu, pripremljenom od strane Agencije za zaštitu tržišnog natjecanja, ukupne državne potpore u toj su godini iznosile 9,4 milijarde kuna odnosno 2,8% BDP-a, pišu PBZ analize.

U odnosu na 2009. godinu ukupna razina potpora povećana je za 7,9% čime je prekinut pozitivan trend smanjivanja razine državnih potpora u Hrvatskoj (2007.-09.). Pogledamo li kretanje državnih potpora u EU razina „uobičajenih" državnih potpora (dakle bez protukriznih mjera) iznosila je 0,8% BDP-a (i bilježi smanjenje u odnosu na 2009.).

S obzirom da je praksa EU prikazivati razinu državnih potpora bez potpora željeznicama i bez potpora poljoprivredi, ribarstvu i prometu, udio državnih potpora u BDP-u u Hrvatskoj promatrano prema tim obuhvatima premašuje udio u EU za 2-4 puta. Najmanja razlika je promatramo li potpore bez poljoprivrede, ribarstva i prometa, dok se najveća razlika javlja isključimo li iz promatranja samo željeznice.

Državne potpore u Hrvatskoj, osim što premašuju razinu potpora u EU, razlikuju se i strukturom. Tako je primjerice zamjetno veći dio nego što je to slučaj u EU ukupnih potpora (bez željeznica) usmjeren prema poljoprivredi i ribarstvu, što je i očekivano s obzirom da se u tom dijelu najveći dio potpora u zemljama EU dodjeljuje iz europskih fondova odnosno proračuna EU (dok ovdje promatramo samo potpore iz nacionalnih potpora država članica), kojih Hrvatska još nije korisnica.

Međutim, razlike u strukturi potpora industriji i uslužnom sektoru u odnosu na EU jasno ukazuju na još uvijek dominantne potpore pojedinim sektorima. Dok je primjerice udio horizontalnih potpora (uključujući i regionalne) u ukupnim potporama (bez poljoprivrede, ribarstva i prometa) u EU iznosio 85%, a sektorski 15%, u Hrvatskoj je taj omjer dijametralno suprotan te se 32% odnosilo na horizontalne, a 68% na sektorske potpore.

S obzirom da se detaljna struktura državnih potpora, kako sektorskih tako i onih horizontalnih, u biti nije znatnije promijenila u usporedbi s 2009. godinom, a kako navodi AZTN u svom posljednjem izvješću niti 2011. godina nije donijela bitnije promjene, ovdje ćemo pokušati predvidjeti kretanja državnih potpora u Hrvatskoj u narednih nekoliko godina temeljem kretanja u tzv.novim zemljama članicama (NMS).

Ono što je na prvi pogled jasno je da u Hrvatskoj udio državnih potpora (bez željeznica) značajno premašuje udjele u sedam promatranih NMS s izuzetkom Mađarske (nakon pristupanja EU) gdje je odstupanje nešto manje. Promatramo li kretanje u NMS u dva odvojena perioda: prije i poslije pristupanja EU zamjećujemo dosta heterogeno ponašanje. Tako je primjerice razina državnih potpora u Češkoj značajno smanjena nakon pristupanja, a slična se kretanja bilježe i u Poljskoj, Rumunjskoj i Sloveniji - barem u prvih godinu-dvije nakon pristupanja. No primjerice u Mađarskoj, razina potpora u razdoblju neposredno nakon pristupanja je povećana, slično kao i u Bugarskoj odnosno Slovačkoj, iako u oba slučaja na znatno nižim razinama. Ukratko, promatramo li prosjek udjela državnih potpora u BDP-u u razdoblju prije i poslije pristupanja EU, Češka, Rumunjska i Poljska bilježe smanjenje udjela u rasponu od 2,0 do 0,3 postotna boda. Mañarska bilježi povećanje za 1,3 p.b., dok Bugarska, Slovačka i Slovenija praktički zadržavaju istu razinu.
Iako dakle ukupna razina državnih potpora u promatranim zemljama prije i poslije pristupanja

EU bilježi različita kretanja, svima je zajednička bitna promjena u strukturi potpora. Pri tome mislimo na bitnu promjenu u strukturi potpora industrijama i uslugama. U svim promatranim zemljama došlo je do značajnog smanjenja udjela sektorskih potpora i povećanja udjela.

S obzirom da je trenutna struktura potpora u Hrvatskoj identična onoj u NMS prije pristupanja, više je nego jasno kakve prilagodbe čekaju Hrvatsku u narednom razdoblju - naime, prilagodba strukture u NMS zamjetna je već u prvoj godini članstva.