Ukupni krediti bankovnog sustava na kraju svibnja iznosili su 289,7 mlrd. kuna što je za milijardu kuna manje u odnosu na travanj (-0,4%). Tome je najviše pridonijelo smanjeno kreditiranje korporativnog sektora kod kojih je stanje kredita smanjeno za 4,1 mlrd. kuna u odnosu na prethodni mjesec.

U odnosu na kraj 2011. ukupni krediti su zabilježili minimalan rast od 0,1% odnosno 392 mil. kuna, što je isključivo posljedica rasta kredita državi budući da su isti porasli za 6,3 mlrd. kuna odnosno 17,1% . Krediti državi, koji u ukupnim kreditima čine približno 14%, na kraju su svibnja iznosili 43,3 mlrd. kuna. S druge strane ukupni krediti poduzećima, koji u strukturi ukupnih kredita čine oko 40%, u odnosu na kraj 2011. su se smanjili za 4,6% te iznose 113,3 mlrd. kuna, dok su ukupni krediti stanovništvu (u strukturi ukupnih kredita čine oko 44%) zabilježili stagnaciju te iznose 128,8 mlrd. kuna.

Pri tome stambeni krediti koji iznose 59,9 mlrd. kuna bilježe vrlo blagi rast od 0,5% u odnosu na kraj 2011. Na godišnjoj razini nastavlja se usporavanje stopa rasta ukupnih kredita pa je tako zabilježena godišnja stopa rasta od 2,2% što je najniža stopa od svibnja 2010. Promatrajući kretanja na godišnjoj razini treba uzeti u obzir i tečajna kretanja.

Naime, rast tečaja EUR/HRK i CHF/HRK svakako je utjecao na kunski izraz ukupnih kredita te je njihov godišnji rast djelomično posljedica slabljenja domaće valute (za 0,4% u odnosu na euro i za 1,6% u odnosu na franak.

Do kraja godine ne očekujemo intenziviranje kreditne aktivnosti banaka. Naime, potražnja za kreditima poduzeća ograničena je teškim uvjetima poslovanja i smanjenom potražnjom. Nešto snažnije kreditiranje moglo bi doći kroz programe kreditiranja preko HBOR-a, ali treba istaknuti problem pronalaska kvalitetnih projekata za financiranje. Nadalje, zbog neizvjesnosti na tržištu rada ne očekujemo značajniju potražnju ni ovog sektora.