Pad industrijske proizvodnje očekivan je, s obzirom na to da dobar dio hrvatske industrije ima kratkoročne aranžmane o doradnim poslovima ili proizvodnji proizvoda s nižom dodanom vrijednošću (bez kojih se može) s inozemnim naručiteljima.

Kupci pogođeni krizom
Inozemni kupci najčešće su trgovci na veliko i industrijski kupci koji su snažno pogođeni globalnom krizom pa otkazuju narudžbe. Nastavak ovog trenda može se očekivati i u idućim mjesecima, smatra ekonomski analitičar Damir Novotny. Naime, podaci Državnog zavoda za statistiku pokazuju da je u siječnju 2009. industrijska proizvodnja smanjena čak 14,1 posto u usporedbi s istim mjesecom prošle godine.

Riječ je o najsnažnijem godišnjem padu proizvodnje u posljednjih više od petnaest godina, tvrde analitičari RBA. Osim smanjenja inozemne i domaće potražnje, koja se na industrijsku proizvodnju odrazila nepovoljno već tijekom posljednjeg tromjesečja 2008., na snažno smanjenje proizvodnje utjecali su i drugi čimbenici. Ponajprije se to odnosi na probleme u opskrbi plinom industrijskih postrojenja, što je rezultiralo privremenim zatvaranjem određenih kapaciteta. I manji broj radnih dana u odnosu na lanjski siječanj uvelike je utjecao na pad proizvodnje.

I dalje pad
Razlog je ovako lošim podacima, koji će se pokazati i u veljači, statistika. Pravi pad narudžbi statistika će zabilježiti tek kasnije, te se i dalje može očekivati pad industrijske proizvodnje, no možda u manjim postocima, smatra dr. Ante Babić, potpredsjednik hrvatskih izvoznika. U idućem razdoblju očekujemo da se nastave nepovoljni utjecaji recesije na domaću industriju. Za 2009. očekujemo pad proizvodnje, i to prvi put od 1999., tvrde analitičari RBA.