Nedavno objavljeni podaci poslovanja banaka s krajem prvog tromjesečja obično su prvi relevantan pokazatelj koji nam daje uvid u smjer kretanja financijskog i realnog sektora u tekućoj godini, piše u svojoj analizi poslovanja bankarskog sektora Ana Lokin iz Privredne banke Zagreb.

Konsolidirana aktiva banaka, koja je u godinama prije krize redovito bilježila dvoznamenkaste godišnje stope rasta je, nakon oporavka u 2010., u prva tri mjeseca ove godine mirovala u usporedbi s krajem 2010. te je došlo tek do restrukturiranja među stavkama imovine i obveza. Najvidljiviji je pad inozemne aktive banaka (-19,5%, odnosno 9 mlrd. kn) što je najvećim dijelom posljedica smanjenja stope minimalno potrebnih deviznih potraživanja s 20 na 17%. Ovakvo kretanje aktive banaka upućuje na to da je proces financijskog produbljivanja trenutno u fazi mirovanja te ocjenjujemo da će se u ovoj godini omjer bankovne aktive i BDP-a zadržati na razini prošlogodišnjih 117%, a ponovna dinamizacija procesa može se očekivati tek u slučaju postizanja viših stopa rasta.

Krediti banaka u odnosu na kraj prošle godine u ožujku su bili viši za 2,3%, dok je godišnja stopa nastavila rasti i premašila razinu od 8%, na kojoj vjerujemo da će se zadržati do kraja godine. Navedeno je rezultat pojačanog kreditiranja poduzeća te još više države. Tako su krediti poduzećima u ožujku bili viši za 1,5%, a krediti državi za 18,4% u usporedbi s prosincem 2010. Kako su krediti građanima pali u istom razdoblju za 1,5% (barem njihova kunska protuvrijednost, a što je posljedica 4% slabijeg švicarskog franka), pokazuje se da je rast kredita poduzećima i stanovništvu zajedno u prva tri mjeseca iznosio 0%, a u prirastu kredita od 6,3 mlrd kn rast kredita državi pridonio je s 5,9 mlrd. kn. Gledamo li ukupna potraživanja banaka od domaćih sektora, trend je jednak - potraživanja prema državi povećana su za 13,6%, dok su prema ostalim domaćim sektorima stagnirala. U nastavku godine analitičarka PBZ-a očekuje pojačano kreditiranje korporativnog sektora (prema anketi HUB-a, najveće banke procjenjuju da će u ovoj godini velikim poduzećima plasirati 12, a srednjim i malim 6% više kredita).

U sektoru stanovništva pozitivne stope bilježe tek stambeni krediti, no u okruženju visoke nezaposlenosti i pesimizma (HNB-ovi indeksi pouzdanja, raspoloženja i očekivanja potrošača u ožujku su zabilježili najniže razine od ožujka 2010., što ukazuje na lošu ocjenu postojeće situacije te negativna očekivanja u narednih godinu dana) oporavak potražnje u ovoj godini nije izgledan, a na što ukazuju i nadalje visoke stope rasta štednje građana koje pokazuju oprez te odgađanje potrošnje i investicija.

U PBZ-u ocjenjuju da će nakon dugog niza sušnih godina, 2011. trebala biti zanimljivija u pogledu aktivnosti spajanja i preuzimanja na bankovnom tržištu. Već su nerevidirani rezultati poslovanja banaka u 2010. pokazali da su poteškoće s kvalitetom kredita, odnosno problemi srednjih i malih poduzeća, opteretili neke od manjih banaka te je tako prošlo godinu šest banaka završilo s bruto gubitkom, pri čemu je za svih šest 2010. predstavljala drugu godinu zaredom s gubicima u poslovanju. Lokin stoga najavljuje da će održavanje adekvatnosti kapitala na propisanim razinama predstavljati izazov za pojedine banke te da će isto potaknuti spajanja i preuzimanja. Navedeni procesi neće, međutim, dramatično preokrenuti pozicije najvećih igrača u industriji s obzirom da 24 male banke (s tržišnim udjelom manjim od 1%) u aktivi bankovnog sustava imaju zajednički tržišni udio od tek 9%, zaključuju u PBZ-u.