Vlada je u četvrtak donijela Uredbu o Zakonu o hitnoj intervenciji za rješavanje pitanja visokih cijena električne energije, kojom se ograničava prihod od prodaje električne energije na 180 eura po megavatsatu (MWh), a za prihode iznad te granice određuje se uplata u Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost.

Uredba se naslanja na uredbu Vijeća EU-a o hitnoj intervenciji za rješavanje pitanja visokih cijena energije. EU je odredio gornju granicu tržišnih prihoda od 180 eura po megavatsatu kao jedinstvenu gornju granicu u cijeloj Europskoj uniji, kako bi očuvao standard građana i funkcioniranje gospodarstva i zaštitio ih od previsokih cijena.

Prema današnjoj vladinoj uredbi, višak tržišnih prihoda iznad te granice koji ostvaruju energetski subjekti na temelju sklopljenih ugovora o prodaji električne energije na veleprodajnom tržištu električne energije, uplaćuje se u Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost.

Višak tržišnih prihoda smatra se prihodom Republike Hrvatske, a njime upravlja i raspolaže Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, isključivo za namjenu samoopskrbe kućanstava električnom energijom, izgradnjom fotonaponskih modula u iznosu do 50 posto.

Ministar gospodarstva Davor Filipović kaže da se prihod na temelju danas donesene uredbe procjenjuju na pola milijarde kuna, a da su poduzeća koja su obuhvaćena uredbom godinama uizmala poticaje HROTE-a (Hrvatski operator tržišta energije), a onda bez ikakve naknade izašla iz tog sustava.

Dosad je u Republici Hrvatskoj priključeno oko pet tisuća fotonaponskih modula u kućanstvima, a u sljedećih godinu dana procjenjuje se prikupljanje sredstava za sufinanciranje novih 20 tisuća modula ukupne snage 360 tisuća kilovatsati.

Uredba bi se trebala primjenjivati do 30. lipnja 2023. godine.

Vlada je donijela i Uredbu o izmjeni Zakona o obveznim odnosima.

Kako je objasnio ministar pravosuđa i uprave Ivan Malenica, s obzirom na povećanje navedene kamatne stope Europske središnje banke od donošenja Zakona o izmjenama Zakona o obveznim odnosima, ocijenjeno je da bi visina stope zateznih kamata za ostale odnose (koji nisu odnosi između trgovaca odnosno trgovaca i osoba javnog prava) negativno utjecala na ekonomsko-socijalni položaj građana. Stoga se, radi zaštite interesa građana, predlaže smanjenje broja postotnih poena koji se dodaju na referentnu stopu Europske središnje banke s pet postotnih poena na tri postotna poena.