U posebnom izvješću o Italiji OECD procjenjuje da će talijanski proračunski manjak ove godine porasti na 2,5 posto bruto domaćeg proizvoda i time premašiti dva posto, dogovorenih s Europskom komisijom.

Iduće bi godine trebao porasti na 3,0 posto BDP-a ako vlada ne poveća stopu PDV-a kao što je zacrtano u najnovijem proračunskom planu, upozoravaju u toj agenciji.

Talijanski javni dug dosegnut će ove godine rekordnih 133,8 posto BDP-a, te dodatno porasti u 2020., na 134,8 posto BDP-a, procjenjuju.

Gospodarske aktivnosti smanjit će se ove godine 0,2 posto, izračunali su u OECD-u, potvrdivši pritom prognozu iz prošlog mjeseca. U 2020. trebale bi porasti za mršavih 0,5 posto.

Pritom će politička neizvjesnost i visoki troškovi zaduživanja poništiti efekte poticajnih mjera koje je usvojila koalicijska vlada Pokreta 5 zvijezda i Lige, upozoravaju u OECD-u.

Većina drugih međunarodnih institucija predviđa stagnaciju aktivnosti u talijanskom gospodarstvu u ovoj godini. U vladi pak i dalje predviđaju 1-postotni rast aktivnosti, iako se očekuje da će sniziti tu prognozu u izvješću koje će biti objavljeno krajem mjeseca.

"Italija i dalje trpi posljedice dugogodišnjih socijalnih i ekonomskih problema", zaključuju u OECD-u, nabrajajući probleme poput niske zaposlenosti i rastućeg siromaštva, velikih razlika među regijama i stagnacije produktivnosti.

Talijanski BDP po stanovniku, prilagođen za inflaciju, niži je nego što je bio 2000. godine, što je jedinstveni slučaj među 36 članica OECD-a, ističe se u izvješću.

Nezaposlenost bi ove godine trebala porasti na 12,0 posto, s prošlogodišnjih 10,6 posto, procjenjuju u OECD-u.

"Nedostatak mogućnosti zapošljavanja tjera mnoge mlade na iseljavanje, dodatno pogoršavajući problem naglog starenja stanovništva i lišavajući zemlju energije, talenata i poduzetničkog duga", navodi se u izvješću.

Proračunom za 2019. godinu Rim "s pravom želi pomoći siromašnima", napominju u OECD-u, upozoravajući ipak da će mjere povećanja dohotka siromašnih građana zahtijevati značanije poboljšanje mjera za traženje posla i programe dodatne obuke.

Planirano sniženje dobi za odlazak u mirovinu smanjit će pak stopu gospodarskog rasta u srednjoročnoj perspektivi a moglo bi i produbiti razlike među generacijama, ujedno povećavajući javni dug, upozoravaju.