Kada je riječ o odluci o pokretanju postupka za sklapanje ugovora o zajmu između RH i Međunarodne banke za obnovu i razvoj (IBRD), koja je dio grupacije Svjetske banke, za projekt oporavka nakon potresa i jačanja odgovora na Covid-19, njome bi se trebalo osigurati 200 milijuna eura za obnovu zgrada oštećenih potresom koji je 22. ožujka pogodio Zagreb i okolicu.

Potpredsjednik Vlade i ministar graditeljstva i prostornog uređenja Predrag Štromar kaže da je njegovo ministarstvo odmah nakon potresa pristupilo izradi zakona o obnovi, a paralelno su i pokrenuli proces osiguravanja sredstava za tu namjenu.

Osim intenzivnih priprema za prijavu za sredstva Europskog fonda solidarnosti, izvijestio je Štromar, niz razgovora obavljen i sa Svjetskom bankom, od travnja je ta komunikacija, uz pripremu dokumentacije, bila svakodnevna, a proces je do ove faze išao znatno brže no inače.

Štromar je podsjetio da su, u suradnji sa zagrebačkim Građevinskim fakultetom i Hrvatskom komorom inženjera građevinarstva, izrađene i prve procjene troškova obnove, a kao najoptimalniji model stručnjaci su predložili onaj po kojem bi obnova stajala oko 42 milijarde kuna

Također, podsjetio je i da je Vlada rebalansom proračuna osigurala sredstva za hitne sanacije, kao i privremeni smještaj onih koji se ne mogu vratiti u svoj dom.

Plenković: Obnova do maksimalne aseizmičke razine stajala bi 13 milijardi eura

Predsjednik Vlade Andrej Plenković kazao je i da bi, prema procjenama predstavnika zagrebačkog Građevinskog fakulteta, obnova svih objekata oštećenih potresom do razine koja je po tehničkim propisima maksimalna i nužna seizmička razina ukupno stajala 13 milijardi eura.

"Za našu javnost, posebno za sugrađane u Zagrebu, moramo razumjeti da bi nas obnova Zagreba po tim standardima koštala kao da idemo graditi 25 peljeških mostova (...) Čisto da imamo na umu koliki je to posao, koliko to košta i koliko će to trajati. A mi ćemo i na ovaj način, kroz raspravu, doći do onih rješenja i iznosa koji će biti primjereni", kazao je Plenković.

Zajam za prevladavanje utjecaja pandemije Covid-19 na hrvatsko gospodarstvo

Vlada je donijela i odluku o pokretanju postupka za sklapanje ugovora o zajmu sa Svjetskom bankom, vrijedan 275,9 milijuna eura, a kao odgovor na krizu i podršku oporavku.

"Suočeni s izrazito nepovoljnim utjecajem pandemije Covid-19 na hrvatsko gospodarstvo i održivost javnih financija, a uzimajući u obzir i značajnu štetu uslijed potresa, Ministarstvo financija se početkom travnja obratilo Svjetskoj banci s molbom za razmatranje mogućnosti za uključivanje u pružanje podrške namijenjene prevladavanju navedenih izazova", izvijestio je potpredsjednik Vlade i ministar financija Zdravko Marić.

Pripremljen je prijedlog zajma koji omogućava brzu dostupnost likvidnosti za potrebe državnog proračuna, a odnosi se na podršku programu definiranog kroz matricu od devet mjera, koje se odnose na dva ključna područja - ublažavanje neposrednog socijalnog i ekonomskog utjecaja krize te postavljanje temelja za promicanje uključivog i održivog oporavka, rekao je.

Prvo područje tako uz ostalo podrazumijeva i sredstva za mjere Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, što uključuje osiguravanje potpora za plaću u trajanju od tri mjeseca - poslodavcima koji i dalje zadržavaju radnike s ugovorima na neodređeno i određeno vrijeme, kao i korisnicima potpora za samozapošljavanje - a tu je i pružanje potpore za "stalne" sezonske radnike.

Drugi stup se među ostalim odnosi na uvođenje nove nacionalne naknade za siromašni, ranjivi sloj stanovništva (stariji od 65 godina), kao i izmjene nacionalnih pravila za korištenje EU fondova, s ciljem unaprjeđenja administracije i upravljanja te podrške investicijama u razdoblju gospodarskog oporavka.