Očekivanja za gospodarstvo u Hrvatskoj, EU i eurozoni pogoršana su u rujnu, spustivši se na najnižu razinu u godinu i pol dana u razdoblju smanjene kupovne moći građana zbog visokih troškova života, pokazalo je istraživanje Europske komisije.

Indeks ekonomske klime (ESI) u Hrvatskoj pao je u rujnu za 1,1 bod u odnosu na revidiranu vrijednost za kolovoz, na 101,5 bodova, najnižu razinu od ožujka prošle godine, pokazuje izvješće EK-a.

Najviše je pogoršano raspoloženje među poslovnim čelnicima u uslužnom sektoru i u maloprodaji, čiji su indeksi pali za devet odnosno za pet bodova.

Optimističniji su poslovni čelnici u industriji, prema rastu indeksa za 2,2 boda. Blago poboljšanje zabilježeno je i u građevinarstvu i među potrošačima, iskazano u rastu indeksa za jedan odnosno 0,9 bodova.

Poslovni čelnici planiraju više zapošljavati, što se očitovalo u rastu indeksa EEI za 1,6 bodova, na 109,9 bodova.

Neizvjesnost u poslovanju izrazito je pak ojačala, iskazana u rastu indeksa EUI za 7,8 bodova, na 12,1 bod.

Snažniji pad u Europi

Očekivanja za gospodarstvo u EU i eurozoni ponovo su pak snažno pogoršana u rujnu, uz pad indeksa za 3,5 bodova u Uniji i za 3,6 bodova u eurozoni.

Vrijednost oba indeksa najniža je od veljače 2021. godine.

Pogoršana očekivanja za europsko gospodarstvo odražavaju val pesimizma među potrošačima čiji je indeks u EU pao za 3,5 bodova a u eurozoni za 3,8 bodova.

Izrazito je pogoršano i raspoloženje među poslovnim čelnicima uslužnog sektora, iskazano u padu indeksa za 2,7 odnosno za 3,2 boda.

Sumornije prognoze odražava i pokazatelj za sektoru maloprodaje, koji je pao za 1,8 bodova u EU i za 1,9 bodova u eurozoni.

Tek nešto blaže pogoršanje pokazuje indeks građevinskog sektora i industrije koji je u EU pao za 1,4 odnosno za 1,8 bodova. U industriji eurozone smanjen je za 1,4 boda a u građevinskom sektoru za 1,8 bodova.

Poslovni čelnici na oba područja planiraju smanjiti zapošljavanje u nadolazećim mjesecima, što se očitovalo u padu indeksa EEI u rujnu, za 0,8 bodova u EU, te za 1,2 boda u eurozoni.

Neizvjesnost u poslovanju izrazito je pojačana, uz rast indeksa EUI za 3,9 bodova u Uniji i eurozoni.

Pesimizam u Njemačkoj

Među četiri vodeća gospodarstava EU-a najviše je u rujnu pao indeks ekonomske klime u Njemačkoj, za 4,8 bodova u odnosu na kolovoz.

U Italiji smanjen je za 3,7 bodova, a u Francuskoj za 3,2 boda.

Najblaži pad bilježila je Španjolska čiji je ESI pao za jedan bod.

U skupini tranzicijskih gospodarstava poboljšana su očekivanja u Češkoj, za 2,2 boda, i u Rumunjskoj, za 1,7 bodova. Poljski PMI pao je pak za 2,4 boda, pokazuje izvješće EK .