Očekivanja u hrvatskom gospodarstvu poboljšana su u svibnju, uz val optimizma u industriji i građevinskom sektoru, pokazalo je u utorak mjesečno istraživanje Europske komisije.

Indeks ekonomske klime (ESI) u Hrvatskoj porastao je u svibnju za 0,9 bodova u odnosu na revidiranu vrijednost u travnju i iznosio je 104,4 boda.

Njegova vrijednost signalizira oporavak nakon vala pesimizma na početku proljeća, iskazanog u padu indeksa u ožujku na najnižu razinu od kolovoza 2023. godine.

Najveće poboljšanje bilježila je u svibnju industrija, čiji je indeks porastao za 1,1 bod u odnosu na travanj, odražavajući znatno poboljšana očekivanja proizvodnje u idućim mjesecima.

I čelnici u građevinskom i uslužnom sektoru signalizirali su bolje poslovno razdoblje, prema rastu indeksa za 0,9 odnosno za 0,7 bodova. Građevinska aktivnost zamjetno je ubrzala, a poslovanja uslužnih tvrtki bilo je unatrag tri mjeseca bolje no što su menadžeri bili naveli u travnju, pokazalo je istraživanje.

Poboljšana su i očekivanja potrošača, uz rast indeksa za 0,6 bodova i prognoze o boljoj financijskoj situaciji kućanstava u idućih 12 mjeseci.

Poslovni čelnici u maloprodaji pokazali su pak naglašeni pesimizam, iskazan u padu indeksa za 1,5 bodova. Poslovanje u protekla tri mjeseca bilo je znatno lošije nego na samom početku proljeća, uz nagomilane zalihe.

Tempo zapošljavanja u gospodarstvu u cjelini trebao bi posustati u idućim mjeseca, prema padu indeksa EEI za 1,7 bodova u odnosu na travanj. Neizvjesnost je pak, po ocjeni menadžera, zamjetno pojačana, prema rastu indeksa EUI za 1,3 boda.

Optimistična Italija

I očekivanja na razini eurozone i EU-a poboljšana su u svibnju, uz rast indeksa ESI za jedan odnosno za 0,6 bodova.

Najveće poboljšanje zabilježeno je među čelnicima u maloprodaji, prema rastu indeksa za 1,9 bodova u eurozoni i za 1,4 boda u EU.

Optimizam su pokazali i potrošači, uz rast indeksa na oba područja za 1,4 boda.

I industrija u eurozoni bila je zamjetno optimističnija, prema rastu indeksa za 0,7 bodova. Na razini EU-a očekivanja poslovnih čelnika u proizvodnom sektoru zadržala su se, više-manje, na travanjskoj razini.

Blago je poboljšano i raspoloženje u građevinskom sektoru, uz rast indeksa na oba područja za pola boda.

Očekivanja u uslužnom sektoru bila su, više-manje, nepromijenjena.

Menadžeri u gospodarstvu eurozone i EU-a očekuju nešto snažniji tempo zapošljavanja, prema rastu indeksa EEI za 0,5 odnosno za 0,6 bodova.

Neizvjesnost je po njihovoj ocjeni zamjetno ublažena, uz pad indeksa EUI za dva boda u EU i za 1,9 bodova u eurozoni.

Među vodećim gospodarstvima eurozone talijanski ESI porastao je za 2,8 bodova u odnosu na travanj. Slijedi Njemačka s rastom indeksa za 1,5 bodova. Očekivanja u Francuskoj naglo su pak pogoršana, prema padu indeksa za čak 3,5 bodova.

U skupini velikih gospodarstava izvan zone primjene zajedničke europske valute Poljska je bilježila blago pogoršanje, prema padu indeksa za 0,6 bodova.