U okviru sustava e-građani u srijedu je pokrenuta i aplikacija za internetsku registraciju obrta, e-obrt, kroz koju sadašnji i budući obrtnici mogu podnijeti prijavu za osnivanje obrta ili upisati statusne promjene.

Ministar poduzetništva i obrta Gordan Maras kazao je da su obrtnici već ranije oslobođeni plaćanja obrtnice, dakle troška od oko 200 kuna, a sada je ukupni trošak za otvaranje obrta pristojba od 270 kuna.

No, istaknuo je, intencija je da se u idućih nekoliko mjeseci svi e-zahtjevi oslobode plaćanja ikakvih pristojbi, i to ne samo za obrtnike, već i za poduzetnike, koji bi tako besplatno mogli osnivati i trgovačka društva.

Kazao je i da je ovo jedna od niza mjera pomoći obrtnicima da jednostavnije i jeftinije posluju te pritom podsjetio na podizanje praga za ulazak u sustav PDV-a, čime je iz tog sustava izašlo oko 40 tisuća obrtnika, kao i odluku da obrtnici i mali poduzetnici s godišnjim prometom nižim od 3 milijuna kuna PDV plaćaju po naplati svoje usluge ili proizvoda.

Razvoju obrtništva, dodao je Maras, Ministarstvo pomaže i kroz sufinanciranje polaganje majstorskih ispita, pokrivajući 80 posto tog troška, ali i stipendiranjem učenika koji se odluče za obrazovanje u deficitarnim zanimanjima. Trenutno stipendiju od 750 kuna dobiva oko 1.200 učenika, a plan je da se njima obuhvate svi koji se školuju za ta zanimanja, dakle oko 5.000 učenika, rekao je Maras.

Tako je na svečanosti predstavljanja aplikacije uručeno i 40-tak odluka o sufinanciranju majstorskih ispita, među ostalima i Goranu Kobelji, koji je na svečanosti i otvorio prvi e-obrt u Hrvatskoj.

Maras je pritom istaknuo kako je riječ o povijesnom trenutku, zbog čega je ravnatelju Muzeja za umjetnost i obrt, u kojem je održana svečanost, Miroslavu Gašparoviću ′donirao′ posljednju papirnu obrtnicu.

Predstavljanju e-obrta nazočio je i ministar uprave Arsen Bauk, koji je kazao da je ovo 25. usluga uključena u sustav e-građani, dok je potpredsjednik Vlade i ministar regionalnog razvoja i fondova EU Branko Grčić istaknuo da broj tih usluga za građane mora narasti barem na sto. Dodaje da je u završnoj fazi pripreme sličan projekt i za poduzetnike, e-poslovanje.

Sve to, kaže, značajno je unaprijedilo poslovnu klimu u Hrvatskoj, ali zapravo je konačni cilj svih tih mjera bio izvući zemlju iz duboke ekonomske i svake druge društvene krize i doći do gospodarskog rasta.