"Vidimo prevladavajuće koristi uvođenja eura za naše poduzetnike, međutim, pritom nikako ne smijemo smetnuti s uma da samo uvođenje eura neće riješiti strukturne probleme gospodarstva te da je u našem vlastitome interesu da se što jači i stabilniji pridružimo eurozoni", kazao je Burilović, komentirajući prednosti i mane uvođenja eura.

Zato je nužno, kako je rekao, "uložiti dodatne napore da u ovoj pretpristupnoj fazi ubrzamo ublažavanje strukturnih slabosti hrvatskoga gospodarstva".

Burilović je pojasnio kako je domaće gospodarstvo izrazito tijesno vezano uz gospodarstvo europodručja, jer su članice eurozone najvažniji hrvatski vanjskotrgovinski partner - dvije trećine robne razmjene odvija se s 19 članica eurozone, a i najveći investitori u Hrvatsku dolaze iz zemalja europodručja, koji su zaslužni za 66 posto ukupnih izravnih ulaganja.

Turizam je također ovisan o posjetiteljima iz država eurozone, koji su zaslužni za oko 70 posto ukupnih prihoda od turizma i oko 60 posto noćenja. Hrvatska ima izrazito visoku euroiziranost financijskoga sustava, pa s tih pozicija zamjena domaće valute eurom ima više prednosti u odnosu na rizike s gubitkom domaće valute kao instrumenta monetarne politike, kazao je Burilović.

Napominje kako će se u sustavu u kojemu su prihodi i obveze u istoj valuti znatno olakšati poslovanje gospodarstvenicima te smanjiti rizičnost u njihovom poslovanju.

"Stoga je glavna korist uvođenja eura za hrvatsko gospodarstvo uklanjanje valutnog rizika", naglasio je Burilović te dodao kako kako u sadašnjem sustavu postoji valutna neusklađenost obveza i imovine kod subjekata koji ostvaruju prihode u domaćoj valuti, a obveze su im vezane uz stranu valutu. Zbog toga je i sada osnovni instrument monetarne politike održavanje deviznog tečaja kune prema euru, rekao je.

Kao još jedan pozitivan aspekt uvođenja eura za hrvatske građane i gospodarstvenike naveo je pad kamata, odnosno povoljnije uvjete zaduživanja. Kamatne stope bi se približile razinama kamatnih stopa u europodručju, koje su trenutno osjetno niže nego u Hrvatskoj, unatoč tome što su generalno na povijesno niskim razinama, ističe se u priopćenju HGK.

Napominje se i da će uvođenjem eura gospodarstvenicima nestati i transakcijski troškovi zamjene kuna u eure i obratno, koji bi se u idućim godinama zbog očekivanog porasta broja izvoznika i vrijednosti izvoza, ali i uvoza, trebali povećati u odnosu na sadašnju razinu (procjenjuje se da iznose od 0,1 do 0,3 posto BDP-a na godišnjoj razini).

"Trenutno tek 15 do 16 posto tvrtki u Hrvatskoj ostvaruje robni izvoz, a kako je većina našeg robnog izvoza vezana uz euro, uvođenje jedinstvene valute dalo bi dodatan poticaj izvozu i rastu zaposlenosti. Zbog manjeg troška kapitala i rizika izvoza, kao i ukidanja tečajnih razlika, izvoznici će biti konkurentniji", zaključio je Burilović.

Potpredsjednik Europske komisije zadužen za euro i socijalni dijalog te financijsku stabilnost Valdis Domobrovskis početkom siječnja ocijenio je da Hrvatska vrlo ozbiljno i intenzivno radi na uvođenju eura, a da će cijeli proces njezinog priključivanja eurozoni biti sličan onom Bugarske, koja je već poslala pismo namjere.

Ulazak Hrvatske u tečajni mehanizam ERM II, svojevrsni predpristupni korak za ulazak u eurozonu, vjerojatno bi se mogao dogoditi otprilike godinu dana nakon slanja pisma namjere, dakle negdje tijekom 2020. godine. I dok formalnih kriterija za ulazak u ERM II nema, članice eurozone moraju prihvatiti Hrvatsku kao dobru kandidatkinju.

Nakon ulaska u ERM II trebat će proći najmanje tri godine do stvarnog uvođenja eura ispuni li zemlja sve kriterije - dvije godine u tečajnom mehanizmu, a potom je potrebna najmanje godina dana za ocjenu njezina postignuća i praktične pripreme za zamjenu nacionalne valute eurom.