Potpredsjednik Vlade i ministar financija Zdravko Marić istaknuo je u četvrtak da je implementacija Nacionalnog plana oporavka i otpornosti (NPOO) vrlo važna jer bi trebala utjecati na povećanje potencijalne stope rasta hrvatskog gospodarstva.

Vlada je na prošlotjednoj sjednici usvojila prijedlog Nacionalnog plana oporavka i otpornosti 2021. - 2026. (NPOO) vrijedan 49 milijardi kuna, koji šalje Europskoj komisiji na završno usuglašavanje.

Marić je na konferenciji za medije u Banskim dvorima ponovio da je u ovom trenutku fokus na 6,3 milijarde eura bespovratnih sredstava, dok je osnovna srž cjelokupnog dokumenta provedba reformi koje su poduprte javnim i privatnim ulaganjima.

Dokument na više od 1100 stranica sadrži opis 77 reformi i 152 ulaganja na koja će ta sredstva biti usmjerena. Strukturiran je u pet komponenti i jednu inicijativu: gospodarstvo, na koje se odnosi 26,2 milijarde kuna ili 54 posto ukupnog iznosa; javnu upravu, pravosuđe i državnu imovinu (4,36 milijardi kuna ili 10 posto); obrazovanje, znanost i istraživanje (7,5 milijardi kuna ili 15 posto), tržište rada i socijalnu zaštitu (2,09 milijardi kuna, četiri posto); zdravstvo (2,56 milijardi kuna, pet posto), dok je za inicijativu "obnova zgrada" predviđeno 5,95 milijardi kuna ili 12 posto sredstava iz NPOO-a.

Marić je iznova istaknuo da se prema projekcijama, uz učinak Plana oporavka i otpornosti, u 2021. godini predviđa realni rast BDP-a od 5,2 posto, dok bi bez tog plana rast bio 4,9 posto. U 2022. očekuje se rast od 6,6 posto umjesto 5,2 posto bez plana, a u 2023. godini za 4,1 posto umjesto 2,7 posto, u 2024. od 3,4 posto umjesto 2,5 posto te u 2025. od 2,7 posto umjesto 2,5 posto.

Iako je efekt s prolaskom godina nešto manji po realni BDP, Marić je apostrofirao važnost utjecaja NPOO-a na potencijalnu stopu rasta. "Ključna poruka i namjena implementacije reformi je utjecati na bolje korištenje faktora i čimbenika proizvodnje, odnosno onih koji stvaraju dodatnu vrijednost", pojasnio je Marić.

Cilj je, naveo je, unaprijediti ukupnu faktorsku produktivnost, a primjerice reforma obrazovanja, koju Marić smatra jednim od uporišnih točaka dokumenta, značila bi izravan doprinos unaprjeđenju kvalitete ljudskog kapitala, uz potrebu i da se djecu obrazuje za ona zanimanja koja su na tržištu tražena.

Uz obrazovanje su važni i segmenti znanosti i inovacija, a Marić je naveo i primjer pravosuđa u kojem se treba usredotočiti na širi aspekt utjecaja, pa tako reforme u cilju povećanja efikasnosti i bržeg rješavanja predmeta na sudovima mogu imati pozitivne implikacije na gospodarstvo u smislu unaprjeđenja investicijske klime.

Kod segmenta državne imovine, Marić je kazao da je još dosta poduzeća u manjinskom i većinskom vlasništvu države. "Ta aktivacija izravno može doprinijeti i oživljavanju tržišta kapitala, ali isto tako i gospodarskoj aktivnosti", ustvrdio je.

Završno usuglašavanje s Komisijom oko dokumenta trebalo bi trajati idućih manje od deset dana, nakon toga se očekuje ocjena Komisije u roku dva mjeseca od službenog dostavljanja plana, a potom bi trebalo uslijediti odobrenje Vijeća, u roku od četiri tjedna od usvajanja prijedloga od strane EK.

Do kraja godine do 13 posto predujma

Do kraja ove godine predviđeno je i da bi najviše 13 posto od ukupnog iznosa dodijeljenih sredstava trebalo "sjesti" u hrvatski proračun u obliku predfinanciranja, odnosno predujma, izvijestio je Marić.

Daljnje povlačenje sredstava ići će po nešto jednostavnijem ključu no kada su u pitanju sredstva iz višegodišnje financijske perspektive, pri čemu se isključivo prati provedba mjera koje su u dokumentu, a povlačenja su dvaput godišnje, pojasnio je ministar financija.

Poručio je i da se u dokumentu nalazi sve što se smatra važnim, a u ovoj fazi nema razloga da bi se od ijedne reforme odstupilo. Rekao je i da je razlika između ovog dokumenta i situacija iz prošlosti između ostalog i u tome što su ovaj put na raspolaganju velika financijska sredstva.

Marić je naveo i da osim po broju, oko dvije trećine dokumenta u pogledu visine sredstava ide u korist investicija, dok trećina otpada na reforme, pri čemu je dodao i da pojedina reforma ne mora nužno značiti i određena financijska sredstva.

Istaknuo je da taj instrument nije namijenjen za "krpanje ikakvih rupa" u privatnom ili javnom sektoru. Tako se primjerice, mjere za zdravstvo ne odnose na sanaciju postojećih dugova, već na transformaciju tog sektora u smjeru da više ne generira nove obveze.

Ponovio je i da nema potrebe vršiti podjelu na privatno i javno kada su u pitanju sredstva iz ovog instrumenta, već da je svima u interesu da taj dokument dobije "zeleno svijetlo" EK i da zaživi kroz implementaciju.

Marić nije konkretnije odgovorio na pitanje hoće li se mjera potpore za očuvanje radnih mjesta produžiti i na lipanj, tek rekavši da će se vidjeti kako će se situacija razvijati. Između ostalog, izvijestio je i da se počelo raditi na rebalansu proračuna, koji je planiran za početak lipnja.