Njemački parlament odobrio je izmjene ustava koje će državi omogućiti val zaduživanja, što je već podiglo troškove državnog duga, a gurnulo je u probleme i nekretninske tvrtke, izvijestio je Reuters.

Zbog nekretninske krize u Njemačkoj ulagači izvlače milijarde eura iz posrnulog sektora, a brojne tvrtke odlaze u stečaj. Nakon vrtoglavog skoka u prošlom desetljeću, cijene nekretnina u silaznoj su spirali i stručnjaci upozoravaju da sektor još nije dotaknuo dno.

Pandemija je ispraznila urede, a potražnja za poslovnim prostorom i dalje je slaba. Vrijednost stambenih nekretnina smanjuje se pak već dulje vrijeme.

Njemački zakonodavci odobrili su ovaj tjedan prijedlog zakona koji predviđa zaduženje države za 500 milijardi eura radi obnove infrastrukture. Prijedlog je de facto dokinuo ustavom određeni limit državnog zaduživanja.

Bizarno je što će to za tvrtke se žele natjecati za projekte obnove značiti i veće troškove zaduživanja.

Nakon objave planova državne potrošnje prinosi na referentne 10-godišnje državne obveznice, koje određuju trošak kredita, porasli su za više od četvrtine postotnog boda.

Najgore je prošlo?

Perspektiva je sada još mračnija, kaže menadžer u berlinskoj konzultantskoj tvrtki Bulwiengesa Sven Carstensen, upozoravajući da je rast troškova zaduživanja u posljednje vrijeme doveo u pitanje procjene da je najgore prošlo za cijene stambenih nekretnina.

Kupnja komercijalnih nekretnina, poput ureda, već je i do sada bila "jako prigušena jer su cijene previsoke", a vjerojatno će se zadržati na visokoj razini i ove godine, dodaje.

Oprezan je i izvršni direktor najvećeg njemačkog vlasnika nekretnina Vonovije.

Najavljujući treću godinu gubitaka koji bi tako mogli premašiti osam milijardi eura, Rolf Buch upozorio je da bi državna potrošnja mogla omesti njihove planove o boljem poslovanju, što znači da će možda morati odgoditi neke građevinske projekte.

"Više kamate nisu dobre za vrijednost nekretnina jer poskupljuju refinanciranje", rekao je Buch novinarima.

Ulagači traže izlaz

Nejasno je i hoće li se dio državnog novca uopće dospjeti do sektora nekretnina, s obzirom na, primjerice, zahtjeve za obnovom dotrajale željezničke mreže.

Prepreka dodjeli novca nekretninskim tvrtkama mogao bi biti i rascjepkani sustav upravljanja u Njemačkoj, obilježen rivalstvom i utjecajem lokalnih političara.

Kako god država raspodijelila novac, njegov utjecaj na revitalizaciju sektora nekretnina bit će u konačnici prigušen, smatra izvršni partner u EY-u za nekretnine Florian Schwalm.

U takvim je uvjetima sjenu na Njemačku bacila i vijest o ′bijegu′ ulagača, koji su u siječnju iz njemačkih nekretninskih fondova povukli 500 milijuna eura.

Iznos je najveći od globalne financijske krize i postkriznih mjeseci kada su izvukli otprilike sedam milijardi eura, prema analizi Barkow Consultinga.

"Sredinom godine svjedočit ćemo još jednom valu povlačenja iz tih fondova", prognozira Peter Barkow.

Val stečajeva

Nekretninske tvrtke činile su lani čak četvrtinu od 202 stečaja u skupini ′velikih′, prema analizi konzultantske kuće Falkensteg.

Nekretninski sektor, vrijedan 730 milijardi eura, okosnica je njemačkog gospodarstva i čini gotovo petinu bruto domaćeg proizvoda, više od slavnog automobilskog sektora, prema industrijskom udruženju ZIA.

Njegov višegodišnji procvat zaustavila je 2022. godine Europska središnja banka ubrzanim podizanjem kamatnih stopa koje je trebalo ublažiti inflaciju.

Sektor je podizanje kamatnih stopa dočekao nespreman, građevinski su projekti zaustavljeni, radnici su ostali bez posla, brojne su tvrtke otišle u stečaj.

Najspektakularniji je bio kolaps nekretninskog i maloprodajnog diva Signe čiji je stečaj rezultirao prodajom najpoznatije njemačke robne kuće KaDeWe u Berlinu i obustavom gradnje nebodera u Hamburgu.

"Troškovi posuđivanja bit će i dalje povišeni. Velike tvrtke možda će se izvući, ali manje će se s njima teško nositi", smatra Andreas Naujoks, stručnjak za nekretnine u odvjetničkom uredu Noerr.