Porezni prihodi savezne i vlada 16 saveznih zemalja pali su 0,3 posto u usporedbi s istim razdobljem prošle godine, nakon naglog pada u prethodnim mjesecima.

U razdoblju od siječnja do srpnja pali su osam posto, manje no što bi se prema procjenama trebali smanjiti u cijeloj godini, ističe ministarstvo, podsjećajući da je godišnji pad procijenjen na 10 posto.

Industrijska proizvodnja i izvoz rastu u posljednje vrijeme a poboljšanje pokazuju i ankete o raspoloženju potrošača i kompanija, bilježi izvješće,

"U sljedećim mjesecima očekuje se nastavak oporavka industrijske proizvodnje", ističe ministarstvo.

Vlada je u travnju priopćila da u ovoj godini očekuje pad gospodarstva za 6,3 posto i oporavak u 2021., uz procijenjenu stopu rasta od 5,2 posto. To znači da gospodarstvo vjerojatno neće dosegnuti pretpandemijsku razinu prije 2022. godine.

Očekuje se da će vlada u rujnu ažurirati procjene rasta i poreznih prihoda.

U drugom tromjesečju najveće europsko gospodarstvo zabilježilo je najveći pad otkada su se počeli objavljivati podaci, zbog snažnog pada osobne potrošnje, ulaganja kompanija i prometa u maloprodaji na vrhuncu pandemije koronavirusa.

Vlada potiče domaću potražnju

Kancelarka Angela Merkel i ministar financija Olaf Scholz nadaju se da će paket poticaja vrijedan više od 130 milijardi eura potaknuti domaću potražnju kako bi gospodarstvo što prije ponovo počelo rasti.

Paket uključuje i smanjenje stope PDV-a u drugoj polovini godine, s 19 na 16 posto, te sa sedam na pet posto za osnovne potrepštine.

Danas objavljeni podaci državnog zavoda za statistiku pokazali su da je promet u maloprodaji u realnom izrazu u prvih šest ovogodišnjih mjeseci porastao 0,8 posto u odnosu na isto prošlogodišnje razdoblje zahvaljujući skoku prodaje putem Interneta.

U nominalnom izrazu promet je porastao 1,5 posto, objavio je Destatis, pozivajući se na provizorne podatke.

Prodaja putem Interneta porasla je zbog mjera suzbijanja koronavirusa 19 posto u realnom izrazu.

Najviše je poskočio promet u trgovinama prehrambenih proizvoda, za 15,1 posto, ali i u trgovinama željezne galanterije i opreme za uređenje doma, za 14,2 posto. Najviše je potonula prodaja odjeće i cipela, za 29 odnosno 25 posto, te satova i nakita, za 23,8 posto.

Potonula je i prodaja knjiga, za 18,3 posto, pokazuje Destatisovo izvješće.