Njemački energetski div RWE izvijestio je u četvrtak da planira znatno manja ulaganja u obnovljive izvore energije do kraja desetljeća, obrazloživši odluku neizvjesnom regulativom, višim troškovima zaduživanja i ograničenjima u nabavnim lancima.

RWE će u obnovljive izvore do 2030. uložiti otprilike 35 milijardi eura, izvijestili su. Do sada bili su planirali ulaganja od nekih 45 milijardi eura.

"Ulaganja u nove parkove vjetroelektrana i u fotonaponske sustave, te u skladištenje energije, elektrolizatore ili fleksibilne elektrane protežu se na nekoliko desetljeća i zato iziskuju stabilne, pouzdane okvirne uvjete", ističu u priopćenju.

Odluka o smanjenim ulaganjima "odgovor je na regulatornu neizvjesnost, ograničenja u nabavnom lancu, geopolitičke rizike i više kamatne stope", dodaju.

U studenom RWE je bio objavio da će odgoditi ulaganja zbog izraženijih rizika za projekte vjetroelektrana na moru u SAD-u i "usporavanja europske ekonomije vodika".

Oko polovine RWE-ovih kapaciteta za proizvodnju energije iz obnovljivih izvora nalazi se u SAD-u, a američki predsjednik Donald Trump kritizirao je tehnologiju morskih vjetroelektrana.

Trenutno je „nemoguće predvidjeti" kako bi promjena u energetskoj politici mogla utjecati na širenje obnovljivih izvora energije u SAD-u, istaknuli su u njemačkoj kompaniji.

RWE zauzima drugo mjesto na ljestvici najvećih svjetskih ulagača u vjetroelektrane na moru, a u SAD-u je pokrenuo niz projekata koji su tek u početnoj fazi.

Njemački energetski div zabilježio je oštar pad prihoda i gotovo upola manju dobit već u prva tri tromjesečja prošle godine, prije najava promjena u američkoj energetskoj politici, i to zbog nižih cijena struje i plina nego u 2023. godini.

Najveći je pad u tom razdoblju, za nekih 28 posto, RWE zabilježio upravo u proizvodnji struje u vjetroelektranama na moru i u trgovanju.

Prilagođena dobit prije kamata, poreza, deprecijacije i amortizacije (EBITDA) smanjila se u proizvodnji struje u vjetroelektranama na moru i u cijeloj 2024. godini, za 6,3 posto. U poslovanju s plinskim i hidroelektranama i u pogonima na biomasu potonula je za 39,6 posto, a u opskrbi i prodaji za 56,9 posto.

Veću prilagođenu EBITDA nego u 2023. zabilježio je samo odjel za proizvodnju struje u vjetroelektranama na kopnu i u fotonaponskim sustavima, za 20,4 posto.

Na razini grupe prilagođena EBITDA iznosila je u cijeloj 2024. godini 5,68 milijardi eura i bila je manja za 26,7 posto nego u 2023.

Prihod je na razini grupe pao za 15 posto, na 24,2 milijarde eura.

Uprava očekuje pad prilagođene EBITDA i u ovoj godini, na 4,55 do 5,15 milijardi eura.