Njemačko gospodarstvo, najveće u Europi, oduprlo se grčkoj krizi, usporavanju rasta u Kini i geopolitičkim neizvjesnostima, pa je u 2015. godini poraslo 1,7 posto, premašivši po prvi puta u povijesti vrijednost od 3.000 milijardi eura.

Prema preliminarnoj procjeni statističkog ureda Destatis, njemački bruto domaći proizvod (BDP) porastao je u 2015. za 1,7 posto, nešto brže nego u 2014. kada je ojačao 1,6 posto.

U 2015. BDP je po prvi put u povijesti premašio granicu od 3.000 milijardi eura, dosegnuvši 3.027 milijarde eura.

Istovremeno, Njemačka je ostvarila višak u državnom proračunu od 16,4 milijardi eura , što odgovara otprilike 0,5 posto BDP-a, objavio je ured. To je druga godinu zaredom da su njemačke javne financije u plusu.

"Ekonomska situacija u  Njemačkoj bila je u 2015. godini obilježena čvrstim i dosljednim rastom. Gotovo svi industrijski sektori su zabilježili rast", rekao je predsjednik Destatisa Dieter Sarreither.

A povećanje gospodarske aktivnosti bilo je prije svega potaknuto domaćom potražnjom.

"Potrošnja je bila najvažniji motor rasta u njemačkom gospodarstvu. Ulaganja i vanjska trgovina također su pomogli podržati pozitivan trend,  ali u mnogo manjoj mjeri", kazao je Sarreither.

Osobna potrošnja porasla je u prošloj godini za 1,9 posto, a državna za 2,8 posto. Ulaganja u strojeve i opremu porasla su za 3,6 posto, dok je izvoz porastao 5,4, a uvoz 5,7 posto.

U prošloj je godini ukupno bilo više od 43 milijuna zaposlenih, što je najviša razinu od ujedinjenja 1990. godine, ističe Destatis.

Detaljni podaci za četvrto lanjsko tromjesečje još nisu objavljeni, no po vrlo gruboj procjeni, Destatis procjenjuje da je u tom kvartalu rast iznosio 0,25 posto, nakon 0,3 posto rasta u prethodna tri mjeseca.

Ekonomist iz tvrtke ING DiBa Carsten Brzeski prognozira za četvrto tromjesečje rast od oko 0,4 posto.

"U 2015.  je njemačko gospodarstvo, unatoč mnogim nepovoljnim kretanjima, kao što su grčka kriza, usporavanje na tržištima u nastajanju i Kini te povećanje geopolitičkih neizvjesnosti, nastavilo s oporavkom", rekao je Brzeski.

Ukazao je također na važnost osobne  potrošnje koja je postala važan pokretač, pridonijevši rastu BDP-a s jednim postotnim bodom.

"Gledajući naprijed, oporavak s dvije brzine, uz snažnu potrošnju i usluge, s jedne strane, te tromiju industrijsku proizvodnju i izvoz s druge strane, trebao bi se nastaviti i u 2016.", rekao je Brzeski.

Dodao je kako bi potrošnja trebala dobiti poticaj od rekordnog priljeva izbjeglica, barem u kratkom roku, a istodobno bi rast gospodarstva trebale podržati niske kamatne stope, niska inflacija i visoka zaposlenost.

Slično očekuje i ekonomist iz tvrtke BayernLB Stefan Kipar.

"Očekujemo nastavak umjerenog trend rasta u ovoj godini", rekao je, prognoziravši prosječan godišnji rast od 1,8 posto.

"Ponovno će domaća potražnja biti glavni motor rasta. Moguć je i uravnotežen proračun, s obzirom na povoljna gospodarska kretanja i visoke porezne prihode, unatoč teretu izbjeglica", kazao je Kipar.