Industrijska je proizvodnja u lipnju pala 1,5 posto u odnosuo na prethodni mjesec kada je gotovo stagnirala, izvijestilo je ministarstvo gospodarstva i energetike.

Na godišnjoj razini pad je bio još izraženiji i iznosio je 5,2 posto.

„Nastavlja se pad aktivnosti u industriji", konstatiraju u ministarstvu, napominjući da je u cijelom drugom tromjesečju proizvodnja smanjena 1,8 posto.

Vladini ekonomisti posebno izdvajaju pad proizvodnje metala, alatnih strojeva i automobila.

Promatrano po kategorijama, najviše je smanjena proizvodnja intermedijarnih dobara, za dva posto. Najblaži je pad proizvodnje zabilježen u kategoriji potrošakih dobara, za 1,4 posto.

Proizvodnja energije također je smanjena, za 1,6 posto, a blagi je rast, za 0,3 posto, zabilježen tek u građevinskom sektoru.

Glavni problem za njemačku industriju više nije manjak kvalificiranih radnika i opreme kao prošle godine već potražnja.

Tračak nade unio je jučer objavljeni podatak o rastu novih industrijskih narudžbi u lipnju za 2,5 posto u odnosu na prethodni mjesec. Glavni je razlog bio oporavak potražnje iz zemalja izvan eurozone koje su poskočile 8,6 posto.

Iz ministarstva su ipak upozorili da unatoč sporijem padu novih narudžbi u drugom tromjesečju u cjelini, "pokazatelji poslovne klime još ne signaliziraju da je dosegnuta točka zaokreta".

Njemačka industrija i dalje trpi negativne posljedice strukturnih promjena u automobilskom sektoru, kontinuiranih trgovinskih sukoba i brexita, pa budućnost baš i ne zgleda ružičasto, konstatira ekonomist banke ING Carsten Brzeski.