Kako se švicarski franak posljednjih dana počeo ispuhivati prema euru, moglo bi za tjedan, dva ili tri ispasti da je model pomoći koji se u dogovoru Vlade, banaka i HNB-a ovih dana finalizira pregazilo vrijeme - barem kada je riječ o natezanjima oko razine obračunskog ili fiksnog tečaja. U samo nekoliko dana, računajući i početak ovotjedne trgovine, franak je oslabio gotovo 10 posto, s nepunih 7,2 na nešto više od 6,5 kuna.

Ako je još potkraj prošlog tjedna i bilo dvojbi oko toga hoće li obračunski tečaj biti 6 ili 5,8 kuna za franak, na čemu su otpočetka inzistirali u Vladi, tržišna kretanja sada očito više idu u prilog nižoj koti.

Konačna potvrda detalja dogovora Vlade i banaka kojima se naknadno pridružila i Hrvatska narodna banka očekuje se nakon završnog sastanka u srijedu. Premijerka Jadranka Kosor prigodu te objave vjerojatno je isplanirala za sebe.

Ključni su elementi prelomljeni potkraj prošlog tjedna, a ovih se dana bruse detalji, no kako to obično biva, vrag najčešće i jest u detaljima.

Prema glavnim elementima koji su ovih dana dospjeli u javnost, cijela je priča dosta razvodnjena. Čelnici vodećih banaka s Vladom su ušli u trgovinu. Oni su izbjegli porez (na aktivu u ‘švicarcima') koji bi im bio izravni teret s obzirom na predviđenu tečajnu razliku pri konverziji kredita. Time su, dakle, ishodili bitno ublažavanje prvotnih zahtjeva Vlade, budući da sada ispada da na njihov teret ide uglavnom smanjivanje postojećih kamatnih stopa. No, Vlada će dobiti ono što je kratkoročno najviše zanima: nekoliko desetaka tisuća građana (i njihovih obitelji) će prije parlamentarnih izbora dobiti barem dvije smanjene rate stambenog kredita.

Koncepcijski se model pomoći socijalno ugroženim građanima vratio na početnu ideju o tzv. balon kreditima koji predviđaju da se tzv. ostatak vrijednosti odnosno razlika obračunskog i tržišnog tečaja izuzme iz otplatnog plana na nekoliko godina - najvjerojatnije pet.

U kojoj će se valuti knjižiti taj ostatak vrijednosti te koliku će kamatu na nj obračunavati banke, zasad nije do kraja jasno, no trenutni smjer tečaja ide ka smanjenju ‘balona'. U bankama navodno zagovaraju da kamata na ‘balon' bude na razini koja barem pokriva njihove troškove, a govori se da bi mogući kompromis mogao biti na pola puta između nula (što bi željela Vlada) i 4 posto (što traže banke). I na pitanje koliko će banke smanjiti postojeće osnovne kamate, precizan odgovor još se ne zna jer su posljednjih mjeseci primjenjivale različitu praksu u tom smislu. Onima koje su jače dosad smanjivale kamate prijedlozi o (daljnjem) rezanju za, primjerice, jedan posto, su neprihvatljive.

Očito će se to pitanje regulirati načelno. Kako god bilo, model će se regulirati posebnom uredbom Vlade, a kako ne bi zapeo na Ustavnom sudu, predviđeno je da načelno uredi i za korisnike kredita u drugim valutama.

Kretanje tečaja
Pad ka 6,5 kuna za franak Euro se prema švicarskom franku početkom ovog tjedna nastavio odljepljivati od povijesnog dna i približavanja omjeru 1:1. U ponedjeljak oko 15 sati međubankarske su se kotacije kretale oko 1,13 franaka za euro, uz najvišu na 1,146. U Hrvatskoj je ponedjeljak bio neradni dan, no kako se euro ustalio oko 7,44 kune, franak zapravo polako klizi i prema domaćoj valuti. Jučerašnji tečaj EUR/CHF sugerira njegov pad prema 6,5 kuna. Time se i razlika obračunskog tečaja, prema modelu pomoći (5,8 kuna) smanjila na oko 12%.