Trošenje javnog novca

Kako prenosi CNBC, analitičari te banke smatraju kako će jedan od glavnih razloga porasta vrijednosti zlata biti sve veća popularnost ekonomskog pristupa koji ohrabruje vlade na trošenje proračunskog novca. Radi se o modernoj monetarnoj teoriji koja, najkraće rečeno, kaže da razina zaduženosti i proračunskog deficita za države nije problem dokle god je stopa inflacije niska.

Zagovornici ovog pristupa, primarno s lijevog političkog spektra, smatraju kako bi vlade vodećih svjetskih gospodarstava trebale iskoristiti razdoblje niskih kamatnih stopa za ulaganja u infrastrukturu i socijalne programe kako bi se potaknuo rast BDP-a i smanjila nejednakost. Iako Goldmanovi analitičari smatraju da postulati ovog pristupa neće zaživjeti u velikom broju država, sama činjenica da se o njemu razgovara u javnosti mogla bi potaknuti zabrinutost oko inflacije i vrijednosti novca. A to je vjekovni pokretač rasta cijene zlata.

"Naši ekonomisti smatraju da tijekom iduće recesije vlade neće usvojiti izravno financiranje i očekuju da inflacija ostane prilično usidrena", napisao je u analizi Mihail Sprogis, Goldmanov analitičar tržišta plemenitih metala. Međutim, Sprogis smatra kako uzlet zlata može izazvati situacija u kojoj bi moderna monetarna teorija zadobila više simpatizera među političarima. Osim toga, pokretač rasta mogla bi biti i nesigurnost u vezi novog stanara Bijele kuće.

"Visoka politička nesigurnost zbog kontinuiranih trgovinskih tenzija i nadolazećih američkih izbora također bi trebali podržati zlato u 2020. godini", dodao je Sprogis. Analitičar Banke zlata Josip Kokanović za Poslovni dnevnik kaže da se slaže s prognozom Goldman Sachsa da bi cijena zlata trebala porasti, no smatram da fiskalna politika neće biti glavni faktor u tom rastu. "Potražnja za zlatom od strane središnjih banaka te niske kamatne stope će vjerojatno mnogo više doprinijeti tom rastu.

Naime, uz Rusiju, Kinu i ostale države koje već godinama kupuju velike količine zlata, tijekom 2019. godine zlato su počele kupovati i središnje banke mnogih manjih država poput Poljske, Mađarske i Srbije. Sve one smatraju da u slučaju nove političke ili financijske krize nije mudro kapital imati u državnim obveznicama zapadnih zemalja jer u slučaju sankcija kapital u tom obliku može biti zamrznut i nedostupan (što se primjerice dogodilo Iranu).

Također smatraju da ni zlato nije mudro čuvati u sefovima u New Yorku ili Londonu jer kapital u tom obliku također može biti blokiran", ističe Kokaknović. Podsjeća da se to nedavno dogodilo Kolumbiji, kojoj je Ujedinjeno Kraljevstvo odbilo isporučiti državno zlato koje je Kolumbija čuvala u Londonu. "Taj događaj bi mogao pokrenuti lavinu povlačenja velikih količina zlata sa Zapada u ostale dijelove svijeta te prebacivanje milijardi dolara iz obveznica u zlato koje će svaka država čuvati na svom teritoriju", smatra Kokanović.

Nikad niže kamate

Za razliku od država kojima je motiv za ulaganje u zlato sigurnost, individualni investitori kao razlog za kupnju zlata navode kamatne stope, koje u mnogim dijelovima svijeta nikad nisu bile niže, tvrdi taj analitičar.

"Smatraju da ako već ne mogu ostvariti nikakav prinos štednjom u banci, bolje je kapital čuvati u obliku zlata, pri čemu ne moraju brinuti o stabilnosti svoje banke. Takvi investitori će vjerojatno i 2020. godine nastaviti kupovati velike količine zlata, čime će pridonijeti rastu cijene ovog plemenitog metala", mišljenja je Kokanović. Što se tiče ove godine, Kokanović navodi da je tijekom 2019. godine cijena zlata izražena u eurima porasla je približno 18 posto, što je bilo očekivano s obzirom na situaciju s kamatnim stopama i sve češće najave nove recesije.

"Jedini razlog zbog kojeg je cijena zlata ove godine porasla ′samo′ 18 posto je odlična gospodarska situacija u SAD-u - najvažnijem gospodarstvu na svijetu. S obzirom na cikličku prirodu kretanja kapitalističkog gospodarstva, prije ili kasnije će i u SAD-u dođi do značajnijeg usporavanja gospodarskog rasta i/ili recesije. Ako do toga dođe 2020. godine, cijena zlata bi mogla porasti još više nego tijekom ove godine", zaključuje Kokanović.