S neto financijskom imovinom od 14.400 eura po glavi stanovnika Hrvatska je trenutno na 35. mjestu na Allianzovom globalnom popisu najbogatijih zemalja, koji predvodi SAD, pokazuje Allianzovo 13. izdanje izvješća o globalnom bogatstvu objavljenom u srijedu.

Kako je istaknuto u analizi, prošla godina bila je treća godina zaredom u kojoj je globalna financijska imovina zabilježila dvoznamenkasti rast i dosegnula iznos od 233.000 milijardi eura. No, 2022. označava prekretnicu, pri čemu je rat u Ukrajini zaustavio oporavak u razdoblju nakon pandemije bolesti covid-19 i "okrenuo svijet naglavce".

Uzela je maha inflacija, prisutna je nestašica energenata i hrane, a pooštrena monetarna politika "guši" ekonomije i tržišta, napisali su iz Allianza, apostrofirajući da će bogatstvo kućanstava osjetiti posljedice.

"Globalna financijska imovina u ovoj će godini pasti za više od dva posto, što je prvi značajan pad od tzv. velike financijske krize 2008. godine. U realnosti, kućanstva će izgubiti desetinu svog bogatstva. No, za razliku od velike financijske krize nakon koje je uslijedio relativno brzi preokret, ovoga su puta srednjoročna predviđanja prilično pesimistična. Naime, očekuje se kako će prosječni nominalni rast financijske imovine iznositi 4,6 posto do 2025. godine, u usporedbi s 10,4 posto u prethodne tri godine", prognoziraju iz Allianza.

Glavni ekonomist Allianza Ludovic Subran je tako poručio da je 2021. označila kraj jednog razdoblja.

"Protekle tri godine bile su izuzetne i za većinu štediša predstavljale su razdoblje blagostanja. No, ova i nadolazeće godine bit će drugačije. Kriza u području troškova života stavit će koncept društvenog ugovora na kušnju. Tvorci politika suočeni su s golemim izazovom ovladavanja energetskom krizom, provođenja zelene transformacije i poticanja rasta uz istovremeno kočenje monetarne politike. Nema više mjesta za bilo kakve pogreške u politikama. Ključ uspjeha leži u inovativnim i ciljanim mjerama na nacionalnoj razini, kao i u europskom jedinstvu na nadnacionalnoj razini", Subranova je izjava koja se prenosi u objavi.

"Stvarna opasnost od dužničke krize"

Iz Allianza su izrazili i zabrinutost zbog razine globalnog duga kućanstava, koji je na kraju 2021. iznosio je 52.000 milijardi eura, uz visoki godišnji rast od 7,6 posto.

Pritom, sve veći udio u tom dugu imaju ekonomije u nastajanju, prije svega Azija, izuzev Japana.

"Zabrinjava nas nagli rast duga na početku globalne recesije. U proteklom je desetljeću na tržištima u nastajanju dug kućanstava ostvario dvoznamenkaste stope rasta, što je pet puta brže od rasta zabilježenog u naprednim ekonomijama. Pa ipak, ukupne razine duga čine se podnošljive. No, s obzirom na nepovoljne strukturne uvjete s kojima su suočena spomenuta tržišta, postoji stvarna opasnost od dužničke krize", izjavila je suautorica Allianzova izvješća Patricia Pelayo Romero.

Bruto financijska imovina hrvatskih kućanstava lani skočila za 10,9 posto

Bruto financijska imovina hrvatskih kućanstava lani je iznosila 79 milijardi eura, uz skok na godišnjoj razini za 10,9 posto, što je najviši rast u proteklih deset godina.

"Taj je izvanredan rezultat utemeljen na sve tri glavne kategorije imovine, a pokretali su ga dinamična dionička tržišta u kombinaciji s golemim naporima usmjerenima na štednju", napisali su iz Allianza.

Nakon dvije snažne godine, naveli su, ukupni neto priljevi prošle su godine dosegnuli iznos od 7,2 milijarde eura, što je gotovo tri puta više od dugoročnog prosjeka.

Gotovo polovina nove štednje pretvorena je u bankovne depozite koji predstavljaju najpopularniji oblik štednje u Hrvatskoj, odnosno 49 posto ukupne imovine. Tako je ta kategorija imovine ostvarila rast od čak 9,5 posto, unatoč "nikakvim" kamatnim stopama, apostrofirali su iz Allianza.

Nadalje, štednja u obliku ulaganja u dionice, investicijske fondove i druge vrijednosne papire zabilježila je najveću stopu rasta od svih kategorija imovine, za 12,7 posto.

"Međutim, s obzirom na njezin udjel u portfelju od samo 21 posto, jasno je kako hrvatska kućanstva još uvijek ulažu tek mali dio svoje ušteđevine u proizvode tržišta kapitala, pa i znatno manje od prosjeka u istočnoj Europi, koji iznosi 34 posto", napomenuli su iz Allianza.

Između ostalog, osiguranja i mirovinski proizvodi zabilježili su snažan rast od 11,1 posto, pri čemu štediše u Hrvatskoj u tu kategoriju imovine ulažu 27 posto svojeg financijskog bogatstva, što je za gotovo deset postotnih bodova više nego što su ulagali na početku prethodnog desetljeća.

S druge strane, zabilježen je znatan rast duga prošle godine, i to za četiri posto, što je puno više od dugoročnog prosjeka koji iznosi 0,8 posto. U istom je razdoblju omjer zaduženosti (obveze kao postotak BDP-a) pao za oko šest postotnih bodova, na 36 posto.

Neto financijska imovina je pak iznosila 58 milijardi eura, ostvarivši rast od 13,7 posto, podaci su iz izvješća.