Franak je nakon jednodnevnog predaha ponovno premašio granicu od šest kuna, a Vladin plan kojim bi se trebalo olakšati vraćanje kredita u toj valuti zasad nije naišao na odgovor opreznih građana. Potvrdili su to u dvije domaće banke, Splitskoj i Raiffeisenu, gdje zahtjeva za produljenje otplate kredita još uvijek nema. Iako ta mjera omogućuje trenutačno smanjenje rate kredita, ona dugoročno ipak nosi veće izdatke, a o oprezu građana najviše govore informacije iz Splitske i Raiffeisen banke o tome kako zahtjeva za produljenjem otplate kredita dosad - nije bilo. Dužnici su se u utorak morali suočiti s novim jačanjem franka čije će kretanje do kraja godine, po mišljenju analitičara, najviše ovisiti o rješavanju dužničke krize u eurozoni.

Posljednjih dana, nakon što su prihvaćene mjere štednje u Grčkoj, došlo je do stabilizacije i opravka vrijednosti eura u odnosu na švicarski franak, a posljedično i prema kuni. Ipak, nastavak neizvjesnosti oko situacije u Grčkoj i modaliteta rješenja te mogućnost ugroženih zemalja EU periferije da uvjere financijska tržišta u kredibilitet reformi i održivost javnih financija bit će i dalje dominantan pokretač tečajnih kretanja, ističe Alan Kovač iz Erste banke, koji u nastavku godine očekuje visoku razinu volatilnosti uz moguće kretanje u oba smjera.

Direktorica Direkcije za ekonomska istraživanja Raiffeisen Consultinga Zrinka Živković Matijević napominje kako zabrinutost zbog eura i nesagledive posljedice za eurozonu motiviraju tržišne sudionike na usmjeravanje imovine u tzv. sigurne luke poput švicarskog franka ili njemačkih i američkih državnih vrijednosnica. Usto, primjetno je povlačenje kapitala iz banaka perifernih članica i njihovo deponiranje u švicarski bankovni sustav, što dodatno podržava jak franak. Dodatni čimbenik jakog franka jest fiskalna prilagodba u eurozoni, koja usporava oporavak ukupnog europskoga gospodarstva, dok je Švicarska prošla kroz krizno razdoblje s malim padom BDP-a i brzim oporavkom uz istodobno zdrave javne financije, zaključuje Matijević te dodaje da bi neizvjesnost oko razvoja fiskalne krize Grčke i ostalih perifernih članica mogla potrajati i do kraja 2011. godine, što će svakako podržavati potražnju za švicarskim frankom. Stoga bi se i tečaj euro-franak prema njezinoj procjeni mogao zadržavati na relativno niskim razinama, između 1,20 i 1,25 franaka za euro, znatno iznad pariteta prema kupovnoj moći (1,38). Posljedično bi se tečaj franak-kuna trebao zadržavati iznad 6 kuna za franak.

Da će odnos švicarskog franka i eura biti određen razvojem krize u eurozoni, smatra i glavni ekonomist Splitske banke Zdeslav Šantić, po čijim bi se predviđanjima krajem ove godine trgovanje moglo odvijati na razini oko 1,13 franaka za euro, odnosno oko 5,75 kuna za franak. Problem dužničke krize dominantno je politički problem, a manje ekonomski pa su i kratkoročne prognoze kretanja tečaja euro-franak dosta teške. U kratkom roku treba računati na to da bi i konzervativan stav ECB-a prema inflaciji, odnosno povećanje referentne kamatne stope, trebao dovesti do rasta vrijednosti eura prema drugim najvažnijim svjetskim valutama, kaže ekonomist te dodaje kako se fundamentalno opravdana vrijednost tečaja euro-franak pretpostavlja na razini od oko 1,45 franaka za euro.