Podaci Financijske agencije, publicirani u sklopu analize Mirka Grubišića, otkrivaju da je 2009., kada je poslovalo 27.025 poduzetnika bez zaposlenih, njih 16.302 poslovalo s gubitkom, te da je na kraju te godine 17.510 tvrtki bez zaposlenih bilo insolventno, što znači da su ispunjavali uvjet za stečaj.

Poduzetnici bez zaposlenih pridonose samo 2% ukupnom prihodu svih poduzetnika Ne žele blokadu
Fina, međutim, ne raspolaže podacima o svim nepodmirenim dospjelim obvezama poslovnih subjekata tako da je potpuna nepoznanica koliko stvarno iznosi nelikvidnost hrvatskog gospodarstva. Mirko Grubišić iz Fine upozorava na sindrom nepotpunih podataka o razmjerima nelikvidnosti ili drugim riječima na potencijalno mnogo veći broj insolventnih tvrtki sa ili bez zaposlenih. U posljednjem broju stručnog časopisa “Računovodstvo i financije” Grubišić potvrđuje da su Finini podaci nepotpuni: “Podaci koje ima Fina ne odražavaju ukupne razmjere insolventnosti, što treba uzeti u obzir i kod podataka o nepodmirenim obvezama poduzetnika bez zaposlenih.” Razlog takvog stanja je što, objašnjava Grubišić, poslovni subjekti nisu dužni podnositi naloge za plaćanja ako na svojim računima u bilanci nemaju pokrića za njihovi naplatu, a iznimka su samo obveze za plaćanje poreza i doprinosa. “Vrlo su rijetki slučajevi da dužnici podnose naloge za podmirenje svojih drugih dospjelih nepodmirenih obveza jer ne žele sami blokirati svoj račun i time dovesti u pitanje isplatu plaća ili nekih drugih svojih obveza kojima daju prioritet”, smatra Grubišić.

Zreli za stečaj
Ukupni prihod poduzetnika koji nikog ne zapošljavaju, a među kojima su i mnoge tzv. fantomske tvrtke, u 2009. je iznosio 12,5 milijardi kuna, dok je gubitak nakon oporezivanja bio 2,7 milijarde kuna. Od 2002. povećava se broj poduzetnika bez zaposlenih, pa danas gotovo svaki treći poduzetnik u Hrvatsko nikog ne zapošljava. Bujanje takvih tvrtki započinje 2002., kada ih je bilo 13.225 i imali su udjel od 21 posto u ukupnom broju poduzetnika. U 2009. njihov je broj narastao na 27 tisuća i tržišni udjel iznosi 30 posto. To ne znači samo da gotovo svaki treći poduzetnik danas nije zainteresiran zaposliti nikoga, nego je upravo iz te grupe poduzetnika generirano čak 64,9 posto ukupnih nepodmirenih dospjelih obveza. Ta grupa u ukupnom prihodu hrvatskih poduzetnika sudjeluje sa svega 2 posto. Grubišić zaključuje: “Krajem 2009. od ukupno 27.025 poduzetnika bez zaposlenih njih 17.510 je prijavilo 10,4 milijardi kuna nepodmirenih obveza, što je 64,9 posto ukupno nepodmirenih obveza pravnih osoba. Ti poduzetnici u prosjeku su u razdoblju 2002.-2009. imali 50,8 posto svih prijavljenih nepodmirenih obveza. Kada tome dodamo i podatak da su zbog tri četvrtine nepodmirenih obveza poduzetnici blokirani više od 360 dana i da u tome najveći udjel imaju poduzetnici bez zaposlenih, možemo se zapitati u kojoj mjeri se provode zakoni o stečaju i likvidaciji.”