Prema podacima HNB-a, na kraju travnja je javni dug središnje države, koji uključuje Republiku Hrvatsku i izvanproračunske fondove, zabilježio rast od gotovo 13 mlrd. kuna (8%) na 174 mlrd. kuna. Tome je najviše pridonio rast inozemne komponente koja je u spomenutom mjesecu porasla za 11 mlrd. kuna (20,8%) na 64,1 mlrd. kuna potaknuta primarno zaduživanjem središnje države na američkom tržištu izdanjem obveznice u vrijednosti 1,5 mlrd. dolara.

U odnosu na travanj prošle godine dug središnje države porastao je za 29,6 mlrd. kuna ili 20,5%, prvenstveno zahvaljujući rastu unutarnje komponente za 15,9 mlrd. kuna, no zahvaljujući prije svega rastu u travnju, i doprinos inozemne komponente iznosi visokih 13,7 mlrd. kuna. Inozemna komponenta glavni je čimbenik rasta i u odnosu na kraj prošle godine. U prva četiri mjeseca ove godine dug središnje države porastao je za 20,1 mlrd. kuna, od čega se 11,6 mlrd. kuna odnosi na inozemnu komponentu.

Ukupna jamstva Republike Hrvatske u travnju su se nastavila smanjivati te su se spustila na 57 mlrd. kuna, što je za 2,9 mlrd. kuna ili 4,8% manje nego u ožujku. Gotovo identičan pad ostvaren je i u odnosu na kraj prošle godine. Pri tome su se inozemna jamstva smanjila za 1,3 mlrd. kuna, a domaća za 1,6 mlrd. kuna u odnosu na kraj 2011.

U ovoj godini očekujemo rast duga središnje države, čemu će uz izdanje euroobveznice u travnju pridonijeti i izdanja obveznica u srpnju, kao i pojačano izdavanje trezorskih zapisa na početku ove godine. Sukladno tome, do kraja godine dug opće države (središnja i lokalna država) mogao bi dosegnuti razine oko 53% BDP-a, dok bi se s uključenim jamstvima mogao popeti na oko 64% BDP-a.