Međunarodni monetarni fond (MMF) pogrešno je savjetovao vodeća gospodarstva nakon financijske krize 2008. da smanjuju potrošnju i oslone se na središnje banke kada je u pitanju poticanje rasta, pokazala je interna analiza međunarodnog zajmodavca.

U 2010. i 2011. MMF je zemljama poput SAD-a, Velike Britanije, Japana i članica eurozone prerano savjetovao mjere štednje, utvrdili su MMF-ovi stručnjaci u analizi objavljenoj u utorak.

Netočno se pretpostavilo da je već počeo proces gospodarskog oporavka a paralelno je podrška mjerama jačanja likvidnosti. kojima su središnje banke pokušavale potaknuti rast, rezultirala problematičnim snažnim oscilacijama kapitalnih tokova u gospodarstvima u nastajanju, konstatirao je MMF-ov neovisni ured za analizu.

MMF je postigao željeni učinak zahtjevima za poticajnim mjerama fiskalne politike odmah nakon sloma Lehman Brothersa 2008. godine ali je prerano odobrio fiskalnu konsolidaciju u velikim razvijenim gospodarstvima, ohrabrujući vlasti da se pri poticanju potražnje oslone na mjere monetarne politike.

"Ta kombinacija mjera nije polučila željeni efekt u vidu poticanja oporavka a zaoštrila je oscilacije u kapitalnim tokovima gospodarstava u nastajanju", zaključuju MMF-ovi analitičari.

Mjere štednje još su uvijek predmet žestokih sporenja, posebno u Europi, gdje kritičari u prvom redu ukazuju na posljedični slabi gospodarski rast.

Kada se kriza krajem 2008. proširila na cijeli svijet, MMF se prometnuo u glavnog glasnogovornika skupine zemalja koje su zagovarale pojačanu potrošnju radi suzbijanja recesije, primjećuju MMF-ovi analitičari.

Godine 2010. MMF je ′promijenio ploču′ i počeo ponovo zagovarati fiskalnu konsolidaciju, poručujući da će smanjenje potrošnje omogućiti velikim gospodarstvima da smanje dugove nagomilane u prvim godinama krize.

Takve su se sugestije temeljile na pogrešnoj procjeni o oporavku razvijenih gospodarstava u 2010., zaključili su. Naknadno je MMF ponovo promijenio stajalište, potaknut između ostalog i žestokim kritikama u SAD-u i Europi.

Sporenja zagovornika i kritičara mjera štednje i ključne uloge središnjih banaka u poticanju oporavka nastavljaju se i danas. Pritom je američka središnja banka prošlog tjedna zaključila šestogodišnji program kupnje imovine a isto je učinila i britanska središnja banka. Japanski je BoJ pak nedavno proširio sličan program.

Europska središnja banka trebala bi pak sutra prema nekim očekivanjima razmotriti je li njezin nedavno usvojen program poticajnih mjera dovoljan ili ga treba proširiti.